.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

quarta-feira, 14 de dezembro de 2016

George Junus Aditjondro "Rai-Lakan"

Governu hato’o kondolénsia ba George Junus Aditjondro nia mate

George Junus Aditjondro "Rai-Lakan"
Ho laran susar tebes maka Governu Timor-Leste simu notísia kona-ba George Junus Aditjondro nia mate, iha loron 10 fulan-dezembru tinan 2016. Governu hato’o kondolénsia ba família matebian ne’e nian.

Nu’udar akadémiku, ativista, investigadór no jornalista, la posivel atu haluha forma George Aditjondro nian ne’ebé barani tebes atu fó-sai situasaun ne’ebé nia haree akontese iha Timor-Leste durante luta tinan barak ba ukun an nian no oinsá nia sai hanesan defensór tuba-metin ida ba ita-nia dezenvolvimentu, hafoin restaurasaun independénsia nian iha tinan 2002.

Aditjondro vizita Timor-Leste iha fulan-maiu tinan 1974 nu’udar korrespondente revista indonézia nian “Tempo” no, iha tinan hirak tuir fali mai, halo entrevista ho dirijente timoroan barak husi kuadrante polítiku hotu, tantu iha Indonézia laran no mós iha li’ur. Iha sekuénsia husi masakre Santa Krús, iha tinan 1991, nia sai nu’udar figura importante ida hodi hasoru okupasaun indonézia no, ho forma krítika, hato’o iha Komunikasaun Sosiál, relatóriu sira kona-ba Timor-Leste no mós pozisaun hirak ne’ebé intelektuál indonezia nian sira foti. Aditjondro, iha momentu ne’ebá, fiar katak intelektuál hirak ne’e hetan influénsia husi sensura no manipulasaun Imprensa. Krítika hirak ne’e husik Aditjondro horik iha pozisaun ida ho risku permanente.

Iha tinan 1993, nia partisipa iha Simpóziu V kona-ba Timor-Leste, ne’ebé hala’o iha Portugal, iha Universidade do Porto, hodi serbisu besik ho ativista timoroan sira, ne’ebé barak maka daudaun ne’e hala’o knaar hanesan Ministru iha Governu Konstitusoál VI. Nia hela tinan barak nia laran iha Australia, iha autoezíliu, iha ne’ebé kontinua ninia apoiu ba movimentu luta autodeterminasaun Timor-Leste nian.

Iha loron 20 fulan-maiu tinan 2010, Parlamentu Nasionál Timor-Leste fó sai ba públiku kona-ba kontribuisaun husi George Aditjondro, hodi fó ba nia medalla Prinseza Grace do Mónaco.

Aleinde ninia domin ba Timor-Leste, nia mós sai hanesan krítiku ida ne’ebé la hatene kolen atu ko’alia kona-ba korrupsaun iha Indonézia, defensór boot ida ba formasaun komunidade agríkola lokál sira no figura importante ida kona-ba sensibilizasaun ba kestaun sira kona-ba defeza ambiente nian.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, observa katak “George Aditjondro nia lian desizivu atu dezafia ema barak iha Indonézia no Australia ninia opiniaun kona-ba akontesimentu sira ne’ebé mosu iha Timor-Leste entre tinan 1975 no 1999. Ninia determinasaun atu ko’alia sai injusitsa, iha duni papél importante ida iha dalan ba restausaun ita-nia independénsia. Nia lian atu defende povu timoroan no amizade ida ne’ebé metin no tulun ne’ebé la kotu-kotu iha luta ita labele haluha". REMATA

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no
Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste
Dili, Loron 12 fulan-dezembru tinan 2016

Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...