.
Tell Me Why - Jauh di mata dekat di hati? Tebes ka lae ;) Official Video Out Now, by Kiakilir Dalia & A-Takur ©SilentVoice Pictures Productions 2019. �� Homemade video. Hope to keep you entertained �� Music in 3 languages, Bahasa indo, English & Tetun. Enjoy Lovers❤
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

Ksolok

terça-feira, 11 de setembro de 2012

CORRUPÇÃO Um caso que faz-nos questionar!

A corrupção em Timor tem vindo a aumentar significativamente. Depois dos factos passados, triste exemplo, de 4 de Dezembro de 2002, e agora o caso dos negócios turvos da riqueza do Mar de Timor. São dois casos que estão ligados a figura do nosso primeiro-ministro Mari Alkatiri.

Quem esteja atento aos meios de comunicação social e no fórum do debate electrónica da Renetil, poderia verificar que o fenómeno crescente é desagradável e custa caro para o País e muito mais caro para os timorenses. Por outro lado, é perceptível que a corrupção é o maior obstáculo para o desenvolvimento nacional. O processo judicial deverá ser considerado como o meio legitimo de apurar as respectivas responsabilidades ou não de acordo com a constituição em vigor. Quando o processo terminar só nesse momento o governo deverá apresentar uma explicação credível ao País, dando a garantia na medida do possível que situações dessas não se voltem a repetir.

De facto ainda não há provas concretas para justificar o PM Alkatiri no envolvimento da corrupção no negócio PetroTimor e como tal as pessoas têm demonstrado o apoio e sua solidariedade, dando-lhe assim o benefício de duvida. Mas, se ele for realmente culpado será o único envolvido? Eis a questão?

Não sou muito optimista com o processo de investigação, devido a própria complexidade do processo, tenho receio que se ao alongar durante bastante tempo que os juizes e investigadores venham a sofrer pressões. Ingat kasus 4 Desember? Lembram-se do dia 4 de Dezembro? A bomba explodiu! Toda gente falou! Mas depois do “boom” sucedeu o silêncio. Foi assim que aconteceu, um caso passado e esquecido. Ficaram apenas os prejuízos.

Ela é assustadora e preocupante. Primeiro, a corrupção é o indicador do não desenvolvimento do pais e traz consigo problemas socio-economicos. Para além das consequências políticas a corrupção é uma das principais causas da crise financeira, deixando o País de ser atractivo aos investimentos e à assistência externos e internos, e consequentemente seria o isolacionismo do mesmo.

A corrupção irá sempre existir. Se conseguirmos detectar o movimento do KKN que medidas que podemos e devemos tomar para levar a cabo de incurtar o espaço do KKN, nomeadamente a redução dos índices de corrupção a partir do controlo social das actividades públicas. Criando igualmente atitude repulsiva na sociedade. Estas medidas são propostas nas instituições governamentais e nas organizações da Sociedade Civil “NGO”, uma vez que estabelecem um “modelo objectivo” de transparência para sociedade sobre o funcionamento dos serviços. Porque só assim se pode combater os seus efeitos altamente nocivos.

Sendo a corrupção é um grave problema social devem ser debatidos de forma seria as seguintes questões: a sua origem (COMO?) e as condições que permitem a sua propagação (PORQUE?).


Arlindo Kahikata Fernandes
Coimbra, 16 de Março de 2004

Arquivo FHArtigu ne'e hakerek no publika iha Diario Coimbra no Forum RENETIL no Group Hametin PD iha 19 de Marco 2004. FONTE - Hametin Partido Democratico (PD)

terça-feira, 28 de agosto de 2012

Ami Timor Oan, Ami Nia Naran Timor!

"Atu hamentin ita nia identidade Timor, basta hahu husi simples principio basico "ITA NIA NARAN", tamba husi ne'e mak ema conhece ita e husi ne'e mak ema identifica TIMOR!"

[ Hau nia naran RUBINAHAK! ]  |  [ Hau nia naran KIAKILIR! ]

Copyright © Kiakilir

Husi kano'ik (historia) nebe ita nia bei-alan sira (antepassados) husik ba ita, ita nia avo sira rai hela heransa ida ba Geração foun, liu husi cultura, habitos, crensas no valores tradicionais nebe ikus-mai influencia ba ita nia sociedade, tamba liu husi heransa sira ne'e mak ohin loron ita nia juventude, foinsa'e, sira sei kaer metin hodi hamorin nafatin ita nia rain nia naran no hametin ita nia identidade.

Ba ema sira iha rai liur, internacionalmente, Timor hetan reconhecimento liu husi crensas religiosas, crensas tradicionais, crensas espirituais no crensas nebe mak sai "marco" ida hodi ema bele temi, "ne origem Timor". Exemplo mak ita nia hatais (vestes) hanesan "Tais", no simbolos ideologicos nebe hahu husi crensas espirituais no religiosos hanesan "Kaibauk".

Hatene katak uluk, tuir informasaun, ita nia inan no aman sira, wainhira oan sira moris, sira sei hakarak fo naran ou sarani oan sira ho naran asli, naran timor maibe igreja mak la aceita tamba igreja considera katak naran timor nian naran "Gentio" e Estado nia politica mos la aceita tamba questao "colonialismo".


Katak tamba nune mak ohin loron ita nia "naran rasik", naran "original" (lian portugues) ou naran "asli" (lian indonesia) mak Geração foun ne'e parece que "haluha" ou la hanoin atu usa fali atu "naran" sira ne'e bele iha continuidade (da'et), hau sinti katak ida ne'e se karik ita hanoin iha vontade ou hakarak, ita sei bele kaer metin nafatin no passa fila fali ita nia naran nebe herda husi ita nia "avo" sira ba ita nia oan no bei-oan, husi gesto simples ne'e ita hahi'i homenageia nafatin ita nia "avo" sira no hamorin nafatin ita nia identidade, liu husi principio basico ida mak "ita nia naran rasik", tamba naran ida -idak ho ninia simbolu hatudu ba uma-kain ida-idak iha Timor, husi naran sira ne'e ita bele hatene kedas ema ne'e husi nebe no husi uma-kain ida nebe.


Desde tempo Timor sai Colonia Portuguesa automaticamente Governo no mos Igreja aplica ho vontade propria buat ida naran Tradusaun criativa no Onomastica "lista ou catalogos ho naran" atu bele registo naran ho origem rai colonizadores nian "Portugal". Igreja catolica ajuda influencia no  aplica naran Portugues hodi diminui  identifikasaun ema ida-idak nian ho naran "Gentilico ou Gentio" (naran nebe identifika ita nia naturalidade) ba ema sira adulto no ba labarik sira recem nascidos ka foin mak moris. <<tlstudies.org>>


Gentio Timor nian, iha rituais religiosos barak ao longo da vida (nascimento, casamento, doença, morte, etc.) implica processos híbridos (fontes rua), liu husi doutrina religiosa catolica no doutrina religiosa tradicionail ancestral. Iha casos balun "hibridismo" ne mai husi diacronico (evolusaun no tempo) , iha casos seluk de forma sincronica (ao mesmo tempo) mas, de facto, iha Timor é facil atu conclui iha qualquer "estilo" familiar mistura entre mundo religioso tradicional no mundo cristão, introduzido husi malai Portugues sira.


Por outro lado, hibridismo religioso ne'e parece iha logica relativamente a cada momento  ciclo vital (nascimento, casamento, morte, etc.) Primeiro husi processos de legitimasaun husi oficiantes tradicionais (katuas, lia nain, matandok, etc.) e so depois mak passa ba  processos de legitimasaun husi oficiantes Igreja. "Assim, temos aqui um paralelismo entre os preceitos relogiosos tradicionais e os da igreja que funcionam como dois circulos concêntricos em tradução continua." <<"Viagens, Tradições, Mediações." Paulo Castro Seixas. Ediçoes Universidade Fernando Pessoa. Porto, 2006. Sani mos: 2) GENTIO DE TIMOR. Armando Pinto Correia.>>


Iha Indonesia atu sai warga/anggota Gereja Katolika sei sarani uluk lae no hili naran catolico ligado ho Santo/Santa sira. "(...) Maka untuk memilih nama Baptis pertimbangkan berikut ini: a) Pilih nama-nama Orang Kudus (Santo/Santa). b) Teladan/kisah hidup orang tersebut menarik bagi Anda untuk menjadi figur bagi Anda dalam hidup Beriman." (Cara Menjadi Katolik in luminareminus.wordpress.com). Kanoik mos hakerek, iha Filipina, no Portugal iha nia Missao Religiosa (Missionaria) ba Malaka, rekruta ema fo sarani sai catolico ho naran Portugues.  "(...) dan dibaptis menjadi orang Kristen Katolik dan diberi nama Portugis." (in KISAH TUAN TANAH TJITRAP).


Horiseik (loron hirak liuba) de facto hau hanoin hikas ba assunto ne'e, neduni, hau tenta buka no pesquisa informasaun nebe mak bele iha sobre NARAN ORIGINAL Timor nian maibe la hetan informasaun ida, tamba ne'e liu husi grupo GERACAO RDTL iha Facebook «https://www.facebook.com/groups/geracaordtl/» hau coloca questao ne'e hanesan apelo ida hodi hetan ema balu mak bele fo tan definisaun ruma ka ideias ruma hodi hamutuk bele hetan nia conclusao ida. Balun concorda no dehan diak ba ita nia jovem sira atu bele hanoin hikas ba assunto ne'e no bele buka hetan meios hodi aplica fali naran asli tamba naran origem timor nian  tuir ida-idak nia fatin (kostume) hanesan iha parte Tetun Terik nian mak: Dasihare, Loi-ko'u, Rubinahak, berebauk,Taiberek, Metalo'uk...


Balun mos dehan katak atu passa ka tau fali naran timor original ba ita nia oan sira lao's ideia diak ida tamba razoes rua, ida mak "labarik sira bele la aceita ka "la gosta", rua mak sira bele prefere naran moderno " ka keren. Razao rua ne'e iha nia logica nebe hau considera tamba de facto tempo avansa ona e mundo agora ita moris ne moderno, nune duni iha motivos atu hanoin katak atu fo hikas naran "asli" ba oan sira la acompanha desenvolvimento no modernizasaun ohin loron nian. 

Maibe hau husu,

Naran ida nebe mak Moderno? ou naran ida nebe mak Antigo?

Hateke no compara naran "ASLI" husi rai seluk, naran sira ne'e mai hotu husi antepassado sira, desde tempo Adao e Eva to'o tempo Antes de Cristo no tempo Depois de Cristo, exemplo: iha Portugal, naran balun mak usual liu mak "Maria e Jose" bele relasiona ho (Jesus nia Inan no Aman), naran rua ne usa laos deit iha Portugal maibe iha qualquer Pais seluk, ho lian Ingles temi "Mary and Joseph". 

Se karik ita hakat ba China, hare husi sira nia cultura, liafuan, tradisaun no visaun, sira iha politica ida nebe defende makas heransa sira nebe mak antepassado sira ou "avo" sira husik ba sira, sira nia alfabeto chinês difere husi rai sira seluk, nebe naran exemplo hau hatudu iha ne'e apenas significado ou traduz ba lian latim, sira nia naran China iha significado ida nebe representa sira nia fiar, estado psiquico, no animais sira adora, exemplo: Lian (salgueiro gracil), Li (Fortaleza, Formosa), Kumiko (Menina de beleza eterna), etc...


Atu hakerek sira nia idioma mak dificil tamba sira iha mos ortografia rasik, wainhira ita tama iha sira nia rain, primeira impressaun no imagem grava iha ita nia memoria mak modernizasaun tecnologica, lian no naran rasik.


Ita nia Primeiro Misnistro "Kay Rala Xanana Gusmao" hateten katak Timor iha identidade ida no cultura ida nebe Gerasaun foun labele halakon, iha artigo ida foti husi Forum Haksesuk, P.M. Xanana Gusmão defende katak ita nia naran mak ita nia identidade, nebe nia assina iha okos "Kay Rala" no sublinha katak a partir de agora nia hakarak ema reconhece nia ho naran "Kay Rala"  tamba naran ne herda husi avo sira nebe tuir mai nia sei fo nafatin naran Timor nian ba nia oan ikun rua. «Kay Rala in Forum Haksesuk»


Hau iha orgulho wainhira hau hatene katak Timor iha naran "asli" nune duni hau iha necessidade no curiosidade atu buka tan informasaun sobre naran sira ne'e nia origem, sobre Timor, la consegue hetan nia definisaun lolos sobre Historia no significado naran origem sira ne'e tamba ita iha naran barak hanesan "Kay Rala, Maukotu, Buikotu, Maurahun, Kilik, Mautrampa, Kahikata, Resiana, Kutudoe, Teukare, ko'oboru, Sera Key, Mau'leki, Falutxay, Darako'o, Buiasa, Kiakilir", maibe liu husi pesquisa balun hau conclui katak naran "asli" ka naran "original" sira ne'e nia definisaun logica existe tuir ida idak nia fatin, kostume no fiar. Hanesan  exemplo, iha America do Norte sira nia populasaun hahu husi Tribos e ida-idak ho ninian dialetos, nune duni maioria sira nia naran refere ba qualidade psiquica no fisica ho sira nia crensas da'et directamente ba natureza nebe sira moris iha loron bain-let. Naran sira ne'e varia conforme ambiente moris nian iha tribo sira nia laran.


Tuir Edukasaun no hanorin mak ita bele "muda" ka "mentaliza" katak Ita Timor oan iha naran rasik hodi ita bele simu, aceita no fo continuidade, atu nune ita nia naran bele moris nafatin husi Gerasaun ba Gerasaun. Neduni atu dehan "naran antigo husik deit ba avo sira" hau sinti la los tamba wainhira ema conhece Ita Timor oan, primeira pergunta nebe sira halo mak "Ita nia naran saida?" ou "Qual o seu nome?" ou "What's your name?" ou "Siapa namamu?"quando ita hatan apenas o facto de sira rona pronuncia temi ita nia naran ne'e, sira bele identifica katak ne naran Timor nian duni, laos naran husi rai seluk.


Afinal das contas, naran ida nebe iha mundo mak naran moderno? ou naran nebe mak antigo? Atu hamentin ita nia identidade Timor, basta hahu husi simples principio basico "ITA NIA NARAN", tamba husi ne'e mak ema conhece ita e husi ne'e mak ema identifica TIMOR!



husi DALIA "KIAKILIR"
Quarta feira 22 Agosto 2012



Alone but not lonely!


Alone but not lonely!

Alone to MOMENT!
Alone to the World!

Hurt and Wounded!
But Grateful with Life!
Grateful with Conquered Love!

Remember,
Nature has The Strenght!
The Strenght to develope, and The strenght to change everything among us!

Alone but not lonely!
That's What you should feel!

Cause the world revolves around us!
You may not see, you may not care!

But it's there, just try.. Open your eyes and give yourself body and soul to the world!

Feel it, and the LOSSES will become WINS!

Achieve it, and you'll see,

That you may be Alone but you're not Lonely!

That's how you're

ALONE BUT NOT LONELY

Dalia Kiakilir
June 17, 2011

segunda-feira, 27 de agosto de 2012

Povu Soberanu, Mbo’ot Ukun

TENTU SAJA!

Povu Soberanu, Mbo’ot Ukun

Besik ona ita atu vota hili Primeiru-ministru (PM) Timor-Leste foun ba periodu 2012/2017. Ita asisti hela no tuir campanha politika, halo Timor makerek ho ko’or oi-oin. Suasana marak, ramai dan indah dipeluk mata, empuk disentuh rasa. Ita rona lia-fuan murak-rai (diskursu) hosi Mbo’ot sira, ita mos se-tilun, fila-fila rona lia sakat-malu. Isin-fulun hamriik! Analista sira koalia “etika politika”, balun hakerek “demagozia politika”, no seluk “la interesse tan”, tauk deit mak “ring politik” tranforma ba “ring tinju”. “Baibain tiha deit sa… no crise!", dehan Tiu ida kous hela manu-futu. Realista, Tiu iha razaun, tamba to’o agora sidauk akontese buat ida. Campanha la’o ho hakmatek hela. A ver vamos!
  
Fulan hirak liu-ba ita sani maluk Tama Laka Aquita (iha Facebook ho bahasa indonesia) hakerek konaba “oinsa istilu Mbo’ot sira uza povu iha tempu eleisaun hodi to’o-ba Poder”. Curioso, hare husi lidun teoria Marx nian da’et ba kumplisidade kampanha eleitoral iha Timor-Leste. Tawaran kritis, merangsang hakerek artikel badak-oan ne’e, nudar hatan ida eh hanoin hamutuk ho maluk sira.  Fou-foun mosu uluk hatan “Tentu saja TIDAK!”, maibe realidade mos dehan “YA”. Ita hare to’ok ho hanoin balu husi socialista sira. Karik tutan…!

Hakerek ne’e la to’o de husik hela iha tempu neba, maibe sei iha biban seluk para hakerek, e ohin biban diak ida, aproveita ho campanha parlamentar nebe dada’uk la’o hela. Hanoin simples no oportunista, la kle’an e talvez la claro, maibe bisa dimengerti. We hope!

Tentu saja… Idealnya begitu, kita sebagai kaum awan, atau para pemerhati punya konsep pemikiran yang berbeda dengan para penguasa, dan sentimen kita lebih memihak kepada "rakyat jelata", wujud solidaritas. Kaum buruh (tani, nelayan dan kaki lima) sadar akan kesulitan hidup mereka yang selalu "berjalan di tempat", lalu berharap uluran tangan dari para pemerhati dan mereka yang senasib (sosialista sira).

Marx nia luta (keyakinan) iha kontextu ne'e mos la fasil, la'o-monu mak barak liu, to'o muda nia modus operandi, hanesan pendekatan religius nebe dehan lebih humanis (penekanan moral). Iha ne'e sosialista uja hodi halo analis ba mudansa iha sosiedade, nudar antitesa ida ba bloku sira nebe pro status quo (baca: kapitalis dan modalis).

Iha ne'e partidu liman-karuk sira iha tendensia impor interesse atu luta defende maubere-oan sira (kaum buruh). ... toward egalitarianism in a society, justo, razoavel no solidaria.

Avo Marx nia kbi'it luta ho teoria sosialismu atu kore povu husi ki'ak no satan exploitasi husi Mbo'ot sira (baca: penguasa negara dan pemilik modal). Sei up to date, hela oinsa luta ne’e iha links no continuidade hodi fo fuan ba sosiedade.  Konaba gaya kepemimpinan akontese ba lider partidu hothotu, nebe iha eleisaun promete buat barak ba eleitoradus sira katak “sei hare, fo tulun no hadi’a povu nia moris”. Maibe fihir ba emar nia moris rasik, oleh para pemerhati no liliu partidu liman-karuk sira, hanesan retorika deit, katak "hanya mengunakan hak pilih mereka pada saat pemilu menuju kekuasaan". Lalu, reticencia! Itulah rujuk ikhtisar demokrasi.

Interesting. Fakta yang selalu nampak adalah Politik Kekuasaan. Mbo’ot sira halo buat hotu, uja buat hotu hodi to’o objectivo. Menghalalkan segala cara, dor to dor, man to man, passa a palavra pun jadi e  ate membangun ilusi ho cantico furak no murak de’it untuk menarik simpati pemilih. Obviously, kontestual iha altura nebe partidu politiku sira hahu halo kampanha. Xanana iha CNRT nia aniversariu dezafia katak nia partidu sei ukun mesak (ok!, no more AMP) ho promesa oi-oin, realista mas ao mesmo tempu retorika. Kala ne'e mak tuir mai kamarada sira mos lakohi lakon husi "update", hatan hasoru kedas ba CNRT dehan "FRETILIN manan iha eleisaun 2012" (la'os SEI MANAN maibe MANAN). Afirmativu! Enkuantu PD, nudar partidu jerasaun foun nian, sukat hela forsa hodi hein biban para ukun. Would it be now, ka sei persija “terceira via”?

Terkait pemilu sering kali kita mendengar "lagu-lagu indah, bersuara merdu, dengan iringan yang berirama tertata dan rapi", kita terbuai dan terbawa suasana yang katanya adalah pesta demokrasi. Tapi di dalam keramaian toh ada yang masih merasa sepi, terbaca expresi seorang teman yang lagi merasa asing di dunianya... apakah dia dari golput? Entahlah!!!

Pesta demokrasi berjalan “tertatih-tatih” sesuai dengan program panitia dan para politisi kiat mempromosikan "merek dan harga" partainya. “Tim Sukses” yel sana yel sini, sampai langgar waktu dan aturan.

Dengan gaya klasik mereka tawarkan produk dengan sejumlah janji sebagai jaminannya. Ah, yang benar aja pak! Liu husi jurukam ida-idak dehan sei halo ida ne'e, halo ida neba, promesa de costume e etecétera…! Mas afinal, ikus mai, ita deskobre katak promesa eleitoral hanesan deit iha fatin hotu-hotu, iha mundu rai-klaran, nunemos iha Timor Leste.

Hanesan iha fatin hotu-hotu, partidu sira ida-idak ho nia truque, all out no istika uat hodi hetan hanoin oinsa para kampanha ne'e bele hetan resposta positiva husi massa. Lia-nain sira mos la tanggung-tanggung loke "kohe magic" hodi manipula ema nia memoria para la bele sala konfundi bandeira partidu sira nebe ho ko'or hanesan... Kalau soal plagiat program sih beress boss...!

Partidu sira nebe bo'ot no iha osan (tajir) sempre iha akal (la’os akal-akalan). Balu replay hikas sira nia "love song" alias "lagu lama" hodi "maningga" eleitoradu sira, fa'an ho fo bonus 20 dolar. Iha fatin seluk, aluga artista sira, se la dehan sosa kotu, hodi hamamar isin no malirin ba kakutak depois de rona diskursu naruk husi pulitiku sira. Balu kanta “hau sei hadomi O... (sani: hau sei hadomi povu...)...”. Seluk dada lian “O keta tanis beibeik... (sani: O sei la terus tan...)”. Iha ne'e ita la’os rona de’it hananu iha versao politika, maibe horon mos investimentu ho i'is “ism” capitalists. Patrocinador sira aposta maka’as no hein "ganti rugi"! Ya, udah pasti proyeknya bapak akan kita loloskan...! Termasuk komisinya pak! Uhf!, dasar bulldozer!!

Partidu kikoan sira limar kakutak loron kalan, karega hikas i'is no forsa hodi tu'un ba baze, maubere sira nia knua hodi “nahe biti” no dadalia matan-hat. Sira husi "karuk" lori-ho avo Karl Marx nia kohe hodi lo’ok-malu ideias no pensamento Marxista nian (versaun bua ho malus).

"Avo Marx hameno no hateten ba oan no be-oan sira atu tutan nafatin luta sosialismu", dehan mak-lori lia-menon ba família sosialismu Marx, iha sorumutu iha baze. Partilha pensamento, inspira hanoin hodi trasa estrategia,  kuda iha present no rai fini ba future. Oras mos la’o lais, bei-oan ida ho entuziasmu dehan  "Maski jerasaun tutan jerasaun, ami nia kbi'it nafatin metin ho avo Marx nia neon no hanoin. Hato’o hikas ba avo katak ami, bei-oan sira, sei la halo traisaun no luta nafatin". Biti-bo’ot rona ho admirasaun bei-oan sira nia komitmen. “Sim, a luta continua”, alin ikun ida hatutan.

Partidu sira seluk lara-metin de’it ba militante sira hodi hein surpreza ruma iha votasaun. Modal harapan, katanya "a esperança é a última a morrer"! Ya, “berakit-rakit ke hulu, berenang-renang ke tepian. Bersakit-sakit dahulu, bersenang-senang kemudian”.

Ita hatene se mak sei manan (bukan hasil lotre…) karik laiha surpreza ruma. MBo’ot sira, of course!, tamba Mki’ik sira ho letra ki’ik, ki’ik nafatin, se la dehan ki’ik ba bebeik.

Eleisaun nia rezultadu, como sempre, iha manan no lakon. Maibe konstituisaun RDTL  artigu 106 interpreta katak, sei iha ida manan no balu lakon maibe seluk bele ukun (hare hikas resultadu eleisaun 2007 no formasaun governu AMP iha lideransa Xanana). Sira nebe “folin sa’e” iha votus, maski la hetan assento parlamentar konsidera positiva no kredit point importante hodi prepara hakat ba futuro.

“Ita lakon”! Ya, pasiensia! Rona maubere balun nia dadalia wainhira panitia sira sura hela votus. Suara simpang siur, kelihatan lemah tapi tidak lunglai. Sira nebe manan la subar ksolok, lima-ain katar hein haksoit no ibun nakonu ho letra V (Vitoria no Viva). Iha tempu hanesan  Radio ho Televizaun transmiti lia-menon Mbo’ot sira, berkotbah, tanpa teks. Sira balu dehan: “O povo é soberano”! Entaun, sira atribui letra V ba Povu ho mensagem de esperansa katak “sei hadiak povu nia moris…”. Seluk fali ho discurso em jeito hateten: “Povu mak hili, povu mak manan no povu mak ukun”! Buuuset.., krend bangat! 

Radio dan Televisi terus bergelombang, fila-fila rona lia-fuan POVU. Retisensia! Katuas ida tur iha hadak leten iha uma lidun rona hela maibe la hatene saida mak iha nia hanoin. O que estará ele a pensar?

Hanoin hamutuk katak dalam konstelasi politik konteks demokrasi “rakyat berkehendak, punya hak pilih and Mbo’ot sira mak ukun dan berkuasa”.

Boa campanha e boa sorte!

Arlindo Kahikata Fernandes
Fonte: Forum Haksesuk (www.forum-haksesuk.blogspot.com)

Publicação em destaque

Dalia Kiakilir "My Self"

“ Ohin hau pinta aban ho perspektiva matak, ho larametin katak realidade bele mosu hanesan iha hau nia mehi! ”  Dalia ,    Was b...