.
Thinking of Valentine's day... today... 14Fev , rona hau nia musika foun (new tune) "Tell Me Why?" Featuring A-Takur Mc Jauh Di Mata Dekat di Hati, Tebes ka lae? ��...�� Blessed Valentine ❤
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

sexta-feira, 17 de janeiro de 2014

XANANA


XANANA

Deus! P’ra tua vida corou
Maravilhas de liderança
Nas tuas mãos colocou
Desafios de uma mudança

Na situação agonizante
P’ra o povo arauto foste
Com a voz mui determinante
A luta sacra comandaste

O feito historico mostrou
Audácia da tua gentileza
Do vale íngreme ecoou
Um comando que profetiza

Impasse politico rompeste
Em prol da reconciliação
Unidade de todos foste
Incansável Pai da Nação

Tua voz de novo invoca
Resignação vontade expressa
Um filho temido convoca :
"XANANA! Em grande regressa!"

Díli, 16/01/2014
Manuel Cárceres da Costa
Poema dedicado ao MAUN BOOT XANANA GUSMÃO
http://manueldacosta.blogs.sapo.tl/622.html

segunda-feira, 16 de dezembro de 2013

Iha Hau Nia Rain

Hau nia Tinan hau nia Agradesimentu

Ohin, ho biban ne, hau mai hato'o hau nia agradecimento ba maun alin sira hotu nebe mak disponbiliza tempo hodi husik mensagem ba hau nia tinan moris iha loron 13 de Dezembro de 2013.

Ba hau nia primos doben sira iha Dili-Baucau, ba hau nia familia tomak iha Timor, hau fo ho laran tomak hau nia Obrigado simu hau, "atura" no ajuda hau barak ho hau nia agenda nebe nakonu, tempo laiha hodi hamaluk ho imi liu tan maibe tempo nebe mak resin mos hau sinti katak ita aproveita duni... Calor no aproximasaun familiar sei moris nafatin entre ita hotu, pai Mano, no mae Maria laiha ona, hela deit ita, nune duni... ita mak hare malu rasik...

Hau hanoin, liman hakerek, no matan ben sulin... Hau Hadomi tebes Imi...

Ba hau nia maun alin doben sira iha atauro, ho ksolok tebes hau agradece hotu buat nebe mak imi halo, hau sinti duni katak imi nia domin "rohan laek" (tuir maun Chico Fernandes) nia liafuan, hanesan mos ami nain rua (Dalia & Arlindo) nia domin ba imi...

Por ultimo maibe importante tebes, hau nia profundo agradecimento ba mana Kirsty Sword Gusmao ho Comissao UNESCO, nebe permite realiza mehi ne'e mai fali hau nia rain doben Timor Leste... ho convite especial hodi participa no colabora ba promosaun no divulgasaun Lian Inan iha Ita nia Rain.

Infelizmente desde hau to'o iha hau nia rain doben Timor Leste la hetan duni tempo no oportunidade diak hodi hamaluk no hamutuk ho hau nia belun diak sira hotu hotu iha rede social ne'e nebe ita hotu conhece ho naran facebook...

Ho ksolok hau mai iha dili pela segunda vez, primeira vez mai passa ferias iha tinan 2003, no agora ho responsabilidade seluk hodi harii, desenvolve no contribui laos deit ba desenvolvimento mundo musika iha ita nia rain, maibe mos hodi hametin “relação próxima” ho Comissão Nacional da UNESCO hodi la’os deit sadik maibe insentiva no motiva publiku timor oan sira atu envolve-an liu-tan iha inisiativa educativa, arte-criativa ba loron aban nian.

Ho hanoin ne'e knanuk foun ida moris ho naran "Hafurak Lisan, Hafunan Dalen" ho UNESCO nia fiar, knanuk ne'e mai ho haraik aan husu ba ita nia gerasaun foun hodi bele kaer metin nfatin timor nia Lian, Timor nia lisan, Timor nia nia Identidade, Timor nia Rikusoin no Timor nia Tradisaun no Cultura.

Ho experiencia ida ne hau sei hakerek tan... sei conta tuir hau nia "aventura" no experiencia wainhira hau sama fali Timor Leste for the second time... maibe ida ne'e ikus ma'ak hau sei fo sai....

Dala ida tan... Maun alin doben sira hotu iha nebe deit, hau nia agradesimentu kle'an.

Dalia Kiakilir 
16 Dezembro 2013 
Dili Timor Leste

quarta-feira, 11 de dezembro de 2013

Dalia Kiakilir Perfomance Iha Reinaugurasaun Fatin Leitura Sentru Kultural Xanana

AFAF/FHM
Xanana Gusmao, Kirsty Gusmao ho Dalia Agostinho
Hamutuk promove Lia Inan
Iha Sentru Kultural Xanana
Sentru Kultural Xanana Gusmao reativa hikas espasu ba timor oan sira atu hariku-an iha kultura leitura no aquisição conhecimento iha área barak. Iha evento ne’e, Xanana reinaugura fatin ba Biblioteka, instalasaun Komisaun Nasional UNESCO nian no Fundasaun grupu kultural Le-Ziaval.

Iha Xanana nia intervenção destake importância fatin ne’e ho objetivu “motiva hatoman-an iha leitura, aumenta conhecimentos no aprendizagem”. Xanana sei dehan tan katak “Ne’e fatin ida para ita hotu aprende”, nebe nia termina lokraik furak ne’e ho sani aiknanoik ida ba labarik oan sira mak prezente iha evento ne’e. 

Lee artigu kompletu iha nee:
 +>> Dalia Kiakilir Selebra Hamutuk Ho Xanana Gusmao Iha Evento Reinaugurasaun Fatin Leitura Iha Sentru Kultura Xanana

sábado, 23 de novembro de 2013

Lian Materna Iha Timor

 
"Timor iha Lian Barak"
  MAC Criancas Unidas
  (video cortesia Kirsty Sword Gusmao Youtube)


"Timor iha Lian Barak"
  MAC Criancas Unidas
  (video cortesia Kirsty Sword Gusmao Youtube)


Lian Materna Iha Timor

Iha loron 8 liu, fulan Fevereiru, kuarta-feira, Primeiru-Minstru , akompañadu husi Ministru no Vise-Ministru Edukasaun, partisipa iha sesaun ekstraordinaria Parlamentu Nasional nian, konvoka husi Bankada Fretilin, hodi esklarese ba Distintu Deputadu sira konaba politika Governu nian ba Lian Materna.

Iha fulan Abril 2010 forma tiha Grupu Traballu ba Komisaun Nasional ba Edukasaun hodi hahu esbosu ida konaba uza Lian Materna iha Ensinu Baziku. Hodi komplementa estudu ida neé, iha rezultadu ida husi levantamentu ida neebe ekipa espesialista Timoroan sira mak halo, liu husi ONG BELUN, neebe hatudu katak difikuldade ba prosesu aprendizajen labarik sira nian, liu liu iha area rural País nian, hatudu katak labarik sira la dumina kualker lian ofisial ida.

Bainhira ita haree katak regras universais ida konaba pedagojia maka tau alunu iha sentru prosesu aprendizajen i ita haree katak labarik timoroan barak, bainhira hahu sira nia eskola, hetan difikuldade boot hodi asimila konteudu hanorin, hodi kontinua la hatene lee no hakerek,  entaun rekomendasaun husi estudu ida nee sai hanesan baze ba dezenvolve programa Lian Materna ba labarik sira maka la domina lian ofisial rua nee, bainhira halo tranzisaun sistematika ba aprendizajen ba lian Tetum no lian Portuges.

Primeiru-Ministru koalia kona ba vantajen uza Lian Materna hodi fasilita interasaun entre profesor no alunu sira durante prosesu ba hanorin no aprendizajen, liu liu ba asimilasaun lalais konaba literasia no absorsaun ba numerasia, evita rekursu ba tradusaun ba esplika konteudu progamatiku no hanesan nee uza didiak tempu iha aula ba asimilasaun efetivu ba kurikulun eskolares nian.

“Bainhira ita aplika Lian Materna, ita fo kondisaun ba labarik sira aprende didiak no fasilita interesaun entre alunus no profesores, alunus no alunus , no alunus ho komunidade”, dehan Primieru-Ministru, nia hatutan tan “Lian Materna komesa uza iha area iha pais neebe la koalia Tetum no Portuges, ba labarik sira bele partisipa ativu liu iha eskola, banhira sira hanesan sujeitu iha prosesu aprendizajen no laos deit objetu iha aprendizajen”

Ida seluk, programa ida nee sei luta ba labarik sira mak husikeskola no dezenvolve kapasidade kognitiva labarik nian, hanesan mos aumenta sira nia partisipasaun no kriatividade. Primeiru-Ministru hatutan tan mos katak “Labarik sira maka la koalia lian seluk selae lian materna, iha informasaun barak ba simu i hatudu difikuldades ba apredizajen. Iha tinan sia eskolaridade obrigatoria nia laran, alunu sira durante primeiru tinan haat seidauk hatene hakerek! ida nee problema grave ida ba ita nia sistema ensinu no ita tenke rezolve”.

Projetu uzu lian nasional (materna) ba akizisaun ba kompetensia minima ba literesia no numeresia, hanesan projetu-pilotu diak ida maka tenta dezenvolve solusaunba kestaun aprendizajen no susesu eskolar alunu sira nian iha inisiu ba sistema ensinu. Projetu ida nee tuir akordu ho Planu Estratejiku Ba Edukasaun Nasional 2011-2015 neebe afirma nesesidade atu asegura katak sistema edukasaun sei hasai bareiras hotu, hodi premite ba labarik sira halo parte iha sistema edukasaun.

Implementasaun ba projetu pilotu ida nee iha eskola 12, iha Timor-Leste, iha distritu Oe-Cusse, Lautem no Manatutu, mak hanesan proposta mak agora daudaduk sei halo konsulta alargarda i ke preve avaliasaun kuidada ida hodi hare se promove kapasidade labarik sira nian hodi asimila konteudu kurikulares iba posterior aprendizajen ba lian ofisiais. Ministeriu Edukasaun, hamutuk ho entidade parseiras seluk, sei ko-ordena no avalia rezultadu husi programa ida nee i sei fo apoiu teniku ba nia inplementasaun, mak agora iha Komisaun Nasional UNESCO iha Timor-Leste nia responsabilidade.


Kay Rala Xanana Gusmao
Primeiro Ministro da Republica Democratica de Timor Leste
Dili, 10 Fevereiru 2012

Publicação em destaque

Dalia Kiakilir "My Self"

“ Ohin hau pinta aban ho perspektiva matak, ho larametin katak realidade bele mosu hanesan iha hau nia mehi! ”  Dalia ,    Was b...