.
Tell Me Why - Jauh di mata dekat di hati? Tebes ka lae ;) Official Video Out Now, by Kiakilir Dalia & A-Takur ©SilentVoice Pictures Productions 2019. �� Homemade video. Hope to keep you entertained �� Music in 3 languages, Bahasa indo, English & Tetun. Enjoy Lovers❤
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

Ksolok

quinta-feira, 5 de abril de 2018

Figura QUEIMADO - para figur cacat iha Frente Diplomatica uluk

Figura QUEIMADO - para figur cacat iha Frente Diplomatica uluk mak ohin loron prepara lao hamutuk ho lider partido Fretilin sira hodi buka votos ba povo Maubere iha Elisaun Antesipada mai.

Abilio Araujo, iha nia tempo nudar estudante faculdade economia Universidade Nova Lisboa bainhira rejime Salazar monu iha abril 1974 sai porta voz ativa grupo nasionalista - revolucionario iha sociedade Timorense iha Portugal liu husi Casa Timor iha Lisboa. Nia companheiros da luta sira Antonio Carvarinho, Vicente Sahe, Borga da Costa, Helio Pina, Inacio Fonseca, Roque Rodrigues, Rosa Muki Bonaparte, Felicidade Lopes Li, Venancio Gomes da Silva, Oscar Faria Sanches, Fernando Teles Txhai no sira seluk. Abilio ho talento poeta e cantor quase domina actividades iha Portugal hamutuk ho nia esposa Guilhermina Araujo.

Abilio fila mai Timor iha meado 1974 ho nia grupo i sira ho visào revolucioario consegue influencia grupo Xavier no Nicolau Lobato hodi muda naran ASDT ba Fretilin. Ho razaun escola Abilio fila ho nia fen ba Portugal iha 1975 nia laran antes militar Indonesia mai invade ita nia rai.

Durante tempo barak Abilio Araujo asume cargo importante iha rai liur nudar Chefe Delegacào Externa Fretilin ho baze iha Lisboa halo nia ligasaun besik ba lider politiku Portugues nian.

Iha tinan 1991 bainhira masakre Santa Cruz acontese Abilio Araujo comesa muda nia politika i hamutuk ho embasador boneka Suharto Francisco Lopes da Cruz hetan apoiu financeira husi guverno Indonesia liu husi minstro Ali Alatas ho embasador Fanny Habibie iha Londres Reino Unido, halao sorumutu iha Inglaterra iha tinan 1993 hodi promove politika Indonesia nia iha Portugal, Eropa no rai seluk sobre aceitaçao Timor nia integracao ho Indonesia. Nunee iha Setembro 1993 liu husi Congresso Extraordinario Fretilin iha Portugal hasai- pecat- PERSONA NON GRATA Abilio husi cargo Chefe Delegaçao no mos membro CCF i nia esposa Guilhermina Araujo mos hasai husi membro CCF. Comesa husi nee Abilio sempre sai Front Line defende Integraçao iha Portugal no fatin seluk. Iha loron 5 maio tinan 1999 asina acordo iha Nova Yorke ONU entre ministro Ali- Alatas no ministro Jaime Gama sobre referendum Abilio Araujo ho nia grupo halo campanha ba OTONOMIA nia iha Portugal liu husi TV jornal no meios seluk. Iha loron 30 Agusto 1999 bainhira ami vota iha Lisboa Abilio CS sira hetan votos 17 ba OTONOMIA nia.

Rogerio Lobato ex oficiais militar tempo colonia Portugues lidera grupo militar nacionalista armada sira halo Contra Golpe- contra UDT iha fulan Agusto 1975 nia laran.

Falta loron 4 militar Indonesia atu mai invade Timor liu husi desizaun CCF eh Guverno Fretilin delega Rogerio hamutuk ho Alkatiri no Horta ba rai liur hodi buka apoiu ba TL nia luta.

Comesa tinan 1976 too 1985 Rogerio tempo barak liu hela iha Mozambique.

Iha tinan 1985 Rogerio involve TRAFICO DIAMANTE - NAUK OSAN MEAN iha Angola hetan kaer husi autoridades Angolano i liu husi Tribunal Luanda condena nia i hatama ba comarca ba tinan walu. Ho razaun solidaridade nunee iha tinan 1986 nia rohan Presidente Angolano Jose Eduardo Dos Santos fo INDULTO ba Rogerio ho syarat ka condiçào la bele sama tan rai Angola i tinan 1986 nia laran Rogerio hasai husi membro CCF. iha tinan 1988-1989 Rogerio halo ligaçao ho lider Movimento Independentista Aceh - GAM Sr Hassan Tirro halo contacto ho lider Libya Muamar Gadaffy i lori jovem Timor nain 13 husi Portugal ba aprende- treinamento- formaçao TERRORISTA iha Libya.

Husi tinan 1990 too 1999 loron referendum Rogerio Lobato iha Portugal halao nia vida nudar Timor oan iha ema nia rai i servisu nudar segurança ba Companhia privado (SATPAM) i actividades resistencia iha decada 90 nia nunca... nunca involve tan TOO UKUN AN.

Concluzaun :

Abililio Araujo husi nacionalista- revolucionario ba Integrasionsta- OTONOMISTA. GRANDE TRAIDOR DA PATRIA

Rogerio Lobato husi nacionalista- revolucionario ba NAUK OSAN MEAN- KOMARKA ba TREINAMENTO TERORISMO iha Libya mai aplica iha Timor bainhira nia asume cargo ministro Interior nia implementa hodi fahe kilat ba ema civil sira i Tribunal Dili condena tama comarca i hetan INDULTO husi Presidente Ramos Horta

Luciano Romano

- Membro Departemento Informaçào e Segurança RENETIL 1989-1994 Bali- Jakarta
- Responsavel Departemento Agitaçao e Propaganda Politica Renetil 1994-1996 Lisboa Portugal
- Chefe Representacao Resistencia Timorense 1996-1999 Republica Irlanda e Cordenador Renetil Irlanda- Reino Unido
____________________________
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=2027319750819812&id=100006254205105

terça-feira, 3 de abril de 2018

Karta Nakloke ba Nobel da Paz José Ramos Horta

Caro amigo/irmão,  hau kumprende ita nia pozisaun iha corrida "halai-taru" ba Eleisaun Antesipada nebe hakbesik mai dadauk ona  iha ita nia Rain Timor-Leste. Como ita rasik hatene, hau, Dalia Kiakilir hanesan mos sira seluk sempre hadomi ita nia obra majistral, sai exemplu inspirativu ho karisma Premiu Nobel ba Paz. Maibe, iha momentu ida ne'e ami sinti katak estatutu ne'e "lakon" ninia folin, pura e simplesmente, da'et ba ita nia deklarasaun hirak ikus-ikus nebe haklaken iha media, hatudu mos-mos ita nia pozisaun no interesse hali'is ba politico-partidario. Folin wain nebe ma'ak ami nudar povu hakarak no hein husi maun bo'ot ma'ak liafuan sira nebe fo mahun, paz no estabilidade, nakonu ho esperansa. Nune'e iha Eleisaun ne'e, ami bele exerce ami nia direitu civico ho tranquilidade.

Hanesan ita hotu asiste dadauk, temperatura Eleisaun Antesipada cada vez manas liu-tan, ate to'o iha pontu ida ita nia Primeiru Ministru VII Governu Jestaun Mari Alkatiri rasik laiha kontrolu ba ninia liafuan wainhira utiliza redes sosiais (facebook), ate hatudu falta de respeito ba lideres nasionais sira, nomeadamente Xanana Gusmão. Nune'e, de forma impulsiva, fomenta agitação entre cibernautas no lider partidarios sira seluk.

Karta nakloke ne'e hau desidi hakerek ho hanoin ba clima preocupante resultado husi publikasaun sira espalha iha redes sosiais. Nudar sidadaun, hau hare, hau rona, hau triste no preocupa tebes.

A situação é lastimavel.  De si exmo Senhor Premio Nobel da Paz que também considero um heroi, espero palavras de esperança uma gota de àgua para baixar a temperatura.

Hakuak metin amigo nebe'e hau sempre admira!

Mau-Buibere oan
Dalia Kiakilir
Oxford, 02 de Abril 2018

*Karta nakloke publika ohin 03 de Abril 2018 iha jornal Timor Post

domingo, 1 de abril de 2018

Sira dehan, "Xanana haki'ak koruptor", Dionisio ho Akara dehan "nonsense", no Dalia sublinha

Boa disposição na companhia
de Mericio Akara e Dionisio Babo Soares
Klima tropika Eleisaun Antesipada "cada vez mais excitante", halo ita mos "nakdedar" ka'an halo "propaganda" no hakilar "viva" ho lian a'as. Ida ne'e mak hau sente iha hau nia primeira prezensa "em ação" iha aktividade politika nebe AMP Oxford organiza. Privilegio ida ba hau, nudar estreante, rona no observa ho atensaun aula politica husi excelencia companheiro Dinisio Babo no belun Mericio Akara. Sirua mai lori-ho "ideias construtivos, objetivos no propostas aliansas" hodi lo'ok ba militante, simpatizante no bainaka sira iha "uma-fukun" AMP Oxford nian. Foi particularmente impressionante! 

Iha sorumutu "biti-bo'ot" ne'e hotu-hotu "futu-lia" metin, ida deit, hodi dehan "sim, AMP metin" hamutuk ho Maun Bo'ot Kay Rala Xanana, Maun Taur Matan Ruak no Belun Naimori Bukar. Lia-menon prinsipal ba konsolidasaun mos hato'o ho forma instrutivu tebes husi exelensia sira nia intervensaun. Tematika "Hamutuk Hametin Nasaun" hakloran metin ho slogan "Fiar An La'o ba Oin", "Hisik Kosar ba Moris Di'ak" no "Tane O Ema, Tane O Rai, Tane O Lisan". O evento foi considerado um sucesso e esclarecedor" kona ba programas no duvidas hirak nebe mak sirkula da'et ho "korrupsaun" no "governasaun tinan 10". 

Iha apontamento ida ne'e sei rezumu issue balun konaba korrupsaun (sani: sistema judisial) konfronta ho "uma-sorin" sira nia propaganda. Anexa ho "copy and paste" Xanana nia esforsus halo leis no hari instituisaun hodi hamate tiha ema sira ho karakter corruptos no criminal.

Iha intervensaun solene Dioniso Babo no Mericio Akara oportunamente fundamenta katak korrupsaun ne'e crime e nia konsekuensia hela-ba  ida-idak nia responsabilidade, individual la'os koletivu. 

Hanesan tenik Akara iha nia esplikasaun katak "Korrupsaun ne'e aktu individual. Se'e ma'ak hanoin komete krime ka na'ok aban bain rua sei hatan ba justisa, tamba ne'e ma'ak barak tama ona hotel Becora ho Gleno. Nune'e duni propaganda husi vizinhos sira dehan «AMP haki'ak korruptor» ne'e bosok".

Atu dehan ho forma seluk katak ita nia sistema judisial hahu'u fo-hakat kedas iha IV Governo Constitucional, iha era Xanana nian, no dadauk sistema montada la'o no funsiona hela no sei hamentin liu tan iha futuru.

Nudar Primeiro Ministro iha tempo neba, ho preokupasaun ba crime nebe'e ma'ak envolve ukun-na'in no "pejabat" sira, ho matenek, Xanana foti "medidas de prevenção", hari instituisoes sira hanesan KOMISAUN FUNSAUN PÚBLIKA, KOMISAUN ANTI KORUPSAUN, POLISIA CIENTIFICA INVESTIGASAUN KRIMINAL, INSPESAUN JERAL ESTADU, KOMISAUN APROVISIONAMENTU, ho Parametrus leis seluk ligadu ho prosesu Konstrusaun Estadu, inklui Lei Kodegu Prosesu Sivil no Penal, Lei Orsamentu no Jestaun Finansas Públika, Lei Seguransa Sosial, Leis Expropriasaun, Lei Kodigo Trabalhu no seluk-seluk tan. 

Iha tempo "consulta popular" ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) iha Bazartete, 10 Agustu 2010, Xanana Gusmao afirma nia commitment no vontade politika hodi satan hasoru no kaer "oportunistas corruptos" sira. Iha biban neba, Xanana promete no assume dehan: "Atu kombate korupsaun ne’ebé agora ema barak koalia, Estadu hahu monta dadaun sistema hodi harii dadaun Komisaun Funsaun Publika, Komisaun Anti Korupsaun no agora dadaun Governu liu hosi Ministeriu Justisa halo hela memorandum entendimentu ida ho Governu Portugal atu harii Polisia Investigasaun Kriminal, atu iha loron ida bele lori ema sira ne’ebe halo korupsaun ba kadeia".

Iha video share iha media sosial facebook hatudu prova ida-tan katak Xanana laiha tempo ba retorika, tamba atu kombate korupsaun la'os kolia deit, em jeito, para ema atu dehan katak ita mak defensor ba anti-korupsaun maibe la hatene atu  halo saida hodi promove "boa governasaun", exclusivamente, hodi prevene no "avante" hasoru KKN.

Parte ida nebe bele halo "ema balun" isin "katar" no alergico quando Xanana dehan iha video share: "Hau husu boot, ita hotu defende to'ok "Komissaun Anti Korupsaun", atu hare to'ok buat sira uluk-uluk, uluk-uluk sira ne'e hotu ita bo'ot sira simu husi nebe, ita bo'ot manan deit 200 dolar e hetan fali buat ida ne'eee? Tamba ne'e Komissaun Anti Korupsaun tenki la'o".



Xanana nia "contrato politico" fo-fuan barak ona, ou seja, rezultadu mak ita hare ema sira pratika KKN ka halo crime lubuk ida mak sulan tiha ona ba kadeia Becora no Gleno, balun antri daudauk no seluk sei iha hela prosesu investigasaun. 

Ho prosesu tomak relativa ba kazu korupsaun, de facto, hetan kritika wai'n husi sosiedade no fila-fila adversario sira uza nudar trunfo hodi doko governo (Xanana ho AMP tinan 10 nian). Topico ne'e mos sai argumento estrategico ba adversariu politiku sira hodi kehe-ahi propaganda iha vespera Eleisaun Antesipada. Sira dehan katak "resultado governasaun tinan 10 nian ma'ak korrupsaun", maibe, AMP dehan "lae, ne'e propaganda laiha fundamentu", tamba konsidera korrupsaun ne'e aktu indivual no prova ona katak governo Xanana ho serio monta sistema no halo leis hodi kaer no sulan "corruptores" no "criminosos" sira ba "gaiola". 

Ba ida ne'e, ita hotu konkorda katak Xanana la'os koalia deit, maibe halo no kumpri duni nia promesa.  Firme iha komitmentu, profesionalismu no responsabilidade. 

Iha media sosial hau simu lian-litik barak husi vizinhos sira konaba kazu korupsaun.  "Mana Dalia dehan to'ok Ministro husi Partido Fretilin nebe ma'ak oras ne'e dadauk tama ona iha BECORA?" 

Ba litika ne'e, hau hanoin katak sira "soe-lia" tamba iha sira nia "ignoransia", dala ruma, ho pensamento katak corruptor no criminoso sira ma'ak ema sujeito husi Partido CNRT deit, nune'e sira hakilar bebeik "Xanana mak haki'ak corruptor ka criminoso sira". Hau foti kazu Rogerio Lobato no Nelson Santos nian. Ida, infelizmente hau nia tio rasik tamba crime cometido, hanesan notisia iha jornal Esquerda hakerek ho titulu "Timor: Rogério Lobato condenado a 7 anos de cadeia". Rua, Nelson Santos envolvido iha krime korupsaun, hanesan publika iha blog "O EÇA" ho titulu "Nelson Santos sob investigação, sobrinho de Manuel Abrantes, suspeito de peculato". Sei iha seluk tan, maibe ne'e hela ba leitor sira nia t.p.c. 

Iha ne'e, ita koko kontra faktus maibe argumentu rasik laiha, sa-tan ita lamas tun-sa'e evidencias ho teoria oioin hodi sustenta dei't ita nia teimosia. Enfim, como diz um velho ditado "contra factos não há argumentos".

Privilejiu seluk nebe hau apresia tebes iha encontro AMP Oxford ho  aprezentasaun husi delegado AMP sira husi Bristol, Peterborough, Crewe, Scunthorpe, Bridgewater, nebe, ho forma exemplar afirma sira nia comitment no total apoio ba trio Xanana-Taur-Naimori hodi continua ho mega projeto PEDN design husi governu anterior iha tinan 10 mai ne'e. Konaba kritika "governo Xanana tinan 10 la halo buat ida", hakerek-na'in sei partilha iha biban tuir mai ho apontamentos balun.  

Fila hikas ba tema korupsaun, hau hakarak termina hodi dehan katak korupsaun ne'e kronika ida, nia sai obstakulu bo'ot ba dezenvovimentu nasional no  fenomeno ida ho consequensia negativa ba vida sosial no ekonomiku. Atitude ilícita KKN mos prejudicial ba  "estado de saude" ita nia rain nudar Estadu Direitu Demokrátiku. 

Sira dehan, "Xanana haki'ak koruptor", Dionisio ho Akara dehan "nonsense", no hau sublinha, "ema sira iha Becora no Gleno bele sai sasin ba Xanana nia politika no determinasaun hodi kombate KKN". Hau sadik leitor sira nia lojika "iha ne'e, se los mak haki'ak koruptor?".  Pista ida mak ne'e "Xanana halo leis, kria instituisaun no lulun ema lubun ida ba kadeia". Pista seluk hela ho pergunta "sera que vizinho sira mak haki'ak koruptor?" Eis a questão!

Atu hametin ideia hau fiar katak Timor-Leste sei supera dezafiu hirak nebe preocupante em prol ba Libertasaun Nasional.

Apontamentu ida ne'e rezultadu husi obeservasaun badak iha familia AMP nia magna encontro iha Oxford, England, nebe, hotu-hotu considera educativo no esclarecedor, ho ênfase crime korupsaun. 

Hau-ata, apresia no agradece fuan ho laran ba maun bo'ot rua, representante ofisial AMP, Dionisio Babo Soares (CNRT) no Mericio Akara (PLP), nia tempo hodi fahe informasaun no conhecimento "realpolitik" iha ita nia rain.

Obrigada mos ba leitores sira nia tempu sani hau nia apontamentus ne'e, hein katak sei iha tempu nafatin hodi visita hau nia portal www.kiakilir.blogspot.com, tamba hau sei hakerek kona ba "desenvolvimentu tinan 10" nebe'e vizinho sira dehan "la halo buat ida".

Mission accomplished!

Buibere-oan, Dalia Kiakilir
Oxford, 01 de Abril 2018

sábado, 24 de março de 2018

Sim, Ita TIMOR OAN moris iha Realidade diferente


Soe Lia 
Moris iha Realidade Diferente

Deputados sira -  Defende sira nia posisaun/kadeira
Aileba Ain Tanan sira - Defende saida mk sira sinti/hare

Sim, ita moris iha realidade diferente;
Ami Aileba Ain tanan la domina POLITIKA,
Ami Aileba Ain tanan beikten hatene dt ami nia Moris...

Sim, senhores deputados iha razaun duni... ita moris iha mundos diferentes, Tamba sa?

Ita han diferente,
Hatais diferente,
Sapatu diferente, dala ruma aintanan deit...
Hela fatin Diferente,
Ami terus tamba dala ruma laiha aihan
Ami terus tamba dala ruma ami nia uma a'at la hadia
Ami terus tamba ami nia moris mk hanesan ne'e duni...
Ami nia realidade mk diferente duni...

Tamba ne mak wainhira iha loron bain2 kdo ami susar deputados sira liu ho kareta vidro metan hare halo finji la liga, maibe wainhira iha vespera Kampanha, halo finji, obriga a'an mai koalia, hakuak... fo netik dolar 1 depois dehan.. keta haluha ba vota ba hadia imi nia moris...

POLITIKA NE'E É UMA MENTIRA NO MORIS NE'E REALIDADE DUNI

SIM ITA MORIS IHA REALIDADE  DIFERENTE DUNI senhores deputados iha sira nia argumento iha vespera Kampanha mk koalia, ami Aileba Ain Tanan Beikten se'e tilun rona deit...

Dalia Kiakilir
Oxford, 24 Marsu 2018

segunda-feira, 19 de março de 2018

Temperatura Eleisaun Antesipada sa'e to'o hasa'e ita nia tensaun!


Prezidente da Republika ofisializa tiha ona loron Eleisaun Antesipada (EA) ba 12 de Maio de 2018. Iha contagem decrescente ne'e, tempo obriga adversariu politiku sira aselera preparativos ho estrategia definida hodi assegura votos uiteis husi parte ida no "raut-tasu" husi fatin seluk. Tempo ho espaco operasional iha Timor-Leste e ate sosial media "facebook" mos sai fatin potensial ba "batalha eleitoral", uza-ho ida-idak nia "truques". Lider balu mos lakohi "ketinggalan zaman" i sidadaun sira mos aproveita uza, goza no abuza espaco-liberdade nebe Mark Zuckerberg loke hela ba ita.

Infelizmente Without exception. Temperatura EA sa'e to'o hasa'e ita hotu nia tensaun. Ita nia neon mos la salva husi "pensamento cruel" hodi hasai liafuan sira la apropriado ba ema seluk, liuliu ba lider nasionais sira. Alvo propositados cibernautas sira ma'ak figuras nasionais hanesan Xanana Gusmao no Mari Alkatiri. Surpreendentemente enquanto Xanana "não está nem aí", Mari "precipitadu" ho nia propria presensa iha facebook. Imprudente tebes wainhira Mari hakerek iha nia "status" ho ironia ka soe lia ba ema ruma, publiku simu hasoru kedas ho ida-idak nia kôr kahur ho vicio "má-lingua", Ikus liu mak " O macaco quando não sabe dançar diz que o chão é que esta torto" o que significa isso? Consequencia veteranos sira simu hasoru statement ne'e ho hirus "PROVOKATIVO !?!??! 😥 Efeito boomerang  akontese no kona ba ita hotu...

Da'et ho movimentos Facebooker sira, iha status ida, ID Aga Freitas hakerek: "Vota Ba AMP lori Povu ba rai naruk Tamba Presidente CNRT la hatene Governo iha nebe'e". Hau, Dalia Kiakilir hatan: "Vota ba Fretilin sei lori Povu ba Rai Koak tamba SECGER Fretilin la konsegue kaer Governo".

Hau nia defesa ba status citado hetan resposta "kritiku" liu-liu husi vizinhos PD-F sira ho argumento defensivu ba sira nia interesse orientado ba Eleicoes Antesipadas.

Em resumo, hau expressa hau nia hanoin ba pensamento "típico" balun nebe'e dala barak dehan "Timor oan sira iha rai liur la sinti saida ma'ak akontese iha rai laran".

Zaman now, indiferente hela iha Timor no hela iha Liur. Ita iha seculo XXI. "Dunia selembar daun kelor". Hau vizita Timor dala hira ona. Hau hela iha Dili ho familia, vizita familia sira iha rai horis fatin Baucau, pasiar ba Balibo no fatin seluk-tan.

Hafoin Ukun-a'an, primeira vez fila hikas ba Dili, prima sira mai lori hau no hau nia oan foin tinan 2 ba Baucau. Viagem ne'e han oras 4 ba, no oras 4 fila. Estradas kondisaun laiha. Ami ba ho kareta Jeep nebe dehan ''ready for country road'' maibe, kondisaun estradas la fo "benvindo" ba ami nia viagem. Infelismente, rai-estrada ku'ak halo kareta tatidik no doko ami hanesan ''earth quake''. To'o iha uma, isin moras, ruin hotu to'os la konsegue bo'ok a'an... Tia sira hamaus, kumu isin ho remason, besik semana ida mak isin foin k'man fali.

Ikus, liu tinan 10, dala ida tan hau halo viagem ba rai doben Timor, oportunidade diak atu apresia hikas Timor  nia beleza paisagem, pemandangan furak. Planu estratejiku PEDN halo hela estradas ba ita hodi dulas halimar volante ho mamar, la to'os ona hanesan uluk hau sei kiik iha Timor no wainhira hau vizita hikas pela primeira vez depois tinan naruk "exilado" iha ema nia rain, Portugal. Iha biban seluk hau moz ba hare familia balun iha Atauro. Tasi mina halo ikan sira nani, haksoit no semo.  Furak demais! Atauro oan sira dehan, "uluk we torneira tiru hanesan lekirauk nia mi, agora ami bele enche ona piscina. Estrada, hanesan mana Dalia hare rasik, ne'e AMP mak halo. Uluk ami ba Makadade la'o loron-kalan, dolar didiak. Agora ami bele "gaya sopir mikrolet", tur hali'is, halai zigzag hafodak to'o tiha ona." Yiiiiihaaaa!!!

Portugal iha tempo neba, iha kondisaun balu, "ketinggalan kereta" kompara ho Timor  iha era "integrasaun". Timoroan sira emigra ba Portugal, iha tempu funu, hela iha fatin "miseravel" (se la dehan "kumuh". Parah!). Dehan, naran ida "amuku" nee sujeito ho realidade timoroan sira nia moris iha Portugal.

UK-Reino Unido nia historia nudar ESTADO, karik la sala, hahu kedas iha seculo XIII, iha tinan 1700 liu- ba. Do'ok demais halo komparasaun ho ita nia rain Timor-Leste proklama iha 1975 no restaura iha 2002. Dadauk ne'e hau hela iha sidade bonita oan ida lokalizadu iha  south-west Oxford nian. Atu ba pasiar iha  sidade boot ida bele lori oras. Ita "patinado" iha dalan, laos tamba movimento maibe condicoes estradas. Istilah menterengnya "Gali Lobang Tutup  Lobang"  gituloh. Uhh!!!

Teoria "Chefe do Guverno" ho "Maun Boot". Dehan katak Mari "konvida" servisu, Xanana "haruka" servisu, nia definisaun la klaru. Maibe hatan deit nune'e: ita hotu lembra difikuldades Chefe do Governo nia "konvida servisu" iha primeiro Governo tinan 2002. "Datang, duduk, diam dan ankat tangan". La kleur monu ho "governo maioria FRETILIN" iha 2006. Segunda oprtunidade, iha 2017, fo ba "a mesma pessoa" nudar Chefe do Governu, maibe monu nafatin, desta vez,  ba dala rua ho "governo minoria FRETILIN-PD". "Contrato assinado" Lito Vong, "teatro encenado" Aurelio Guterres, "deklarasaun precipitada" Somotxo, "tentativa de censura" Matias Boavida, no seluk-seluk tan, reflekta konfuzaun iha "lideransa" Chefe do Governo nian. Rui Castro dehan, "Mari ukun ho lei, Xanana ukun ho fuan. Lei = dita, fuan = hadomin". 

Vizinhos sira sempre dehan "tinan sanulu Xanana la halo buat ida", maibe at the same time, sira haluha tia katak sira uza, goza no abuza hela desenvolvimento "tinan sanulu nian. Finjidu!

Dalia Kiakilir
Oxford, 19 Marsu 2018

segunda-feira, 26 de fevereiro de 2018

Timor-Leste vs Australia "Negotiations aren't over, a new agreement will be signed in March"


It is sad witnessing the actual  situation of my country. Latest news from Lusa's Headlines state that  "Negotiations between Australia and Timor-Leste ended with no agreement."

This is misleading information as the negotiations arent over yet and causes uncertainity and doubt between our people. The truth is Negotiations arent over and a new agreement will be signed in March. Read the Permanent Court of Arbitration Press Release, Kuala Lumpur, February 25, 2018.

Unfortunately many of the supporters from Fretilin party are acting as this was good news, because in my opinion  they forget that whats on the line here is our Nations Future and not a Political Game to win the Earliest Elections that will happen in May, the 12.

By saying this my beloved people, our team in Timor Leste leaded by our Hero Xanana Gusmao is working hard to undo an agreement wich was signed back in 2002 by our Prime Minister at that time Mr. Mari Alkatiri that would grant  Australia to still benefit of the pipelines in the Timor sea in the same terms between Australia and Indonesia for 50 yrs time.

Is a fact that the negotiations arent over, a great achievement from Mr. Xanana and Timor-Leste team are as follows:

1-  The United Nations Secretary-General Antonio Guterres is set to witness the signing of a new Maritime Boundaries agreement in New York on March 6.

2- Recommendations by the Permanent Court of Arbitration at The Hague, which has overseen negotiations between the neighbouring countries, on how the dispute should be settled are expected to be released in mid-April.

According to the Sidney Morning Herald news latest article dated on February, 26, 2018 details of the agreement have not been made public.

The agreement that was previously signed for 50 yrs leaded by Mari Alkatiri will than have to be rectified by both Timor-Leste and Australia.

"The signing in New York will end years of bitter disagreement over the boundary which successive Australian governments refused to negotiate for years."

This is a plus for us Timor-Leste, rest assured that our Hero Xanana Gusmão and our team still didnt gave up fighting for our rights to have the pipes back to our country.

So please dont lose hope and dont let urself being mislead by sensationalist  headlines.

" I will not rest untill Timor-Leste gains full sovereign rights over the seas" -Xanana Gusmao

VIVA XANANA GUSMAO, VIVA TIMOR-LESTE 🇹🇱

DALIA Kiakilir Agostinho
Oxford, February 26, 2018

Sources: PERMANENT COURT OF ARBITRATION published on Timor Leste's Maritime Boundaries Office

segunda-feira, 19 de fevereiro de 2018

FRETILIN - História antes da Restauração da Independência

1975 FRETILIN e Falintil
Ermenegildo Alves, Rogerio Lobato
Francisco Xavier do Amaral e Nicolau Lobato


A Fretilin foi fundada em 20 de maio de 1974, inicialmente conhecida como Associação Social Democrata Timorense (ASDT). A ASDT se renomeou a Fretilin em 11 de setembro de 1974 e assumiu uma posição mais radical, proclamando-se o "único representante legítimo" do povo timorense. Em resposta a um golpe da União Democrata Timorense (UDT) em 11 de agosto de 1975, a Fretilin formou rapidamente uma ala armada chamada Falintil, que surgiu vitoriosa após uma guerra civil de três semanas. Falintil continuaria a fazer guerra contra o exército indonésio durante sua invasão em 7 de dezembro de 1975 e ocupação subsequente.

A Fretilin declarou formalmente a independência de Timor-Leste a partir de Portugal em 28 de novembro de 1975 e inaugurou um gabinete de 18 membros com membros do Comitê Central da Fretilin, com Xavier do Amaral como presidente e Nicolau dos Reis Lobato como vice-presidente e primeiro-ministro. Os dois homens caíram à medida que as pressões da ocupação aumentavam, e em setembro de 1977 Lobato mandou Amaral preso por "alta traição". Em 13 de dezembro de 1978, Nicolau Lobato, o sucessor de Amaral como presidente, foi morto pelo exército indonésio. Mau Lear tornou-se o novo presidente até que ele foi rastreado e executado em 2 de fevereiro de 1979. 

A Fretilin passou por uma enorme pressão no final da década de 1970. De setembro de 1977 a fevereiro de 1979, apenas 3 dos 52 membros do Comitê Central da Fretilin sobreviveram. Recuperação e unidade nacional a Fretilin sobreviveu apesar do colapso militar e foi lentamente reconstruída sob a liderança relativamente moderada e nacionalista de Xanana Gusmão. 


Entre março de 1981 e abril de 1984, a Fretilin era conhecida como Partido Marxista-Leninista Fretilin (PMLF), e o marxismo-leninismo foi oficialmente declarado ideologia do partido. O nome foi alterado em 1984 - e a política revolucionária abandonada - para fortalecer a unidade nacional e adquirir o apoio da UDT e da Igreja Católica. 

Fontes:
 "Chega"  CAVR. / Bartrop, Paul R / wikipedia

quinta-feira, 15 de fevereiro de 2018

Pakar Kanker Hati di Australia Ini Berasal Dari Timor Timur

Dr Angeline Lay beruntung dapat lulus dari sekolah. Sekarang, dia adalah peneliti kanker hati terkemuka di Centenary Institute. ABC: Mary Lloyd
Di sebuah laboratorium sederhana di Sydney, New South Wales (NSW) seorang ilmuwan menyoroti sirosis dan kanker hati - kanker yang membunuh orang Australia pada tingkat pertumbuhan tercepat.

Dr Angelina Lay adalah seorang ilmuwan terkenal yang bangga bahwa dia dapat membantu perawatan lanjutan untuk penyakit hati, namun realitasnya bahwa dia berhasil lulus sekolah saja sudah merupakan satu keajaiban.

Dr Angelina Lay baru bersekolah ketika umur 12 tahun, dan dia dua kali bergabung dengan sekolah yang mengajar dalam sebuah bahasa yang hampir tidak dia mengerti.

Baca berita selengkapnya:
http://www.australiaplus.com/indonesian/sosok/proril-dr-angelina-lay/9422384

quarta-feira, 31 de janeiro de 2018

"O Voo do Pombo" - Memórias de Falur Rate Laek em livro


O Voo do Pombo

Memórias do antigo guerrilheiro da resistência timorense, Falur Rate Laek (Domingos Raúl). O livro será apresentado brevemente em Timor-Leste (em língua portuguesa), com prefácios do Doutor Jorge Sampaio (antigo Presidente da República de Portugal) e Almirante Silva Ribeiro (atual Chefe de Estado Maior da Marinha de Portugal).

Uma memória singular, bem diferente do habitual livro biográfico dos heróis, com momentos muito emocionantes, que passam acima de tudo uma mensagem, um testemunho. Vale a pena ler!

Organização e revisão de Ângelo Ferreira e Ana Margarida Ramos.

#timor #timorleste #timorenses

Fonte: https://www.facebook.com/angelo.ferreira.oficial/posts/10156216943999180

terça-feira, 30 de janeiro de 2018

Albergue to launch book on East Timor independence

East Timor's Independence, Indonesia and ASEAN - Professor Jean A. Berlie
Albergue SCM will be hosting a book launch ceremony on February 2 for a new work titled “East Timor’s Independence, Indonesia and ASEAN”. During the launch ceremony, book author and editor Professor Jean A. Berlie, a researcher at the Education University of Hong Kong, will share his views on the research topics that are discussed in his book.

Berlie’s book explores how history and cultural traditions have shaped Timorese politics, as well as the role that Indonesia and ASEAN (The Association of Southeast Asian Nations) play in the country’s future. It provides a glimpse of the complex political system through a perspective that takes into consideration the Portuguese colonization, Indonesian neo-colonialism and the United Nations missions.

The work also addresses broader issues such as the politics of modernization, development and youth education.

According to a note authored by Berlie, “the possibilities presented by the new president, Luo-Olo, as well as the upcoming parliamentary elections, make this project a timely contribution that confirms the vibrancy of East Timor’s democratic process and bi-party political system.”

Berlie is a researcher at the Education University of Hong Kong and a member and former vice-president of the Association of Research on Southeast Asia, Paris. He is also a member of the board of Tai Culture within SEACOM (Southeast Asia Communication Centre), Berlin. He teaches at Lingnan University, Hong Kong and Jinan University, Guangzhou: Institute of Southeast Asian Studies.

He has published several books and articles on Chinese and Southeast Asian politics and international relations, including a 2012 piece, titled “The Chinese of Macau a Decade after the Handover”.

The book launch ceremony will be conducted in English with free admission.


Read more:
https://macaudailytimes.com.mo/albergue-launch-book-east-timor-independence.html
http://www.palgrave.com/de/book/9783319626291

segunda-feira, 9 de outubro de 2017

Ramos-Horta vai protestar por retrato de Timor-Leste em série norte-americana

José Ramos-Horta
Díli, 09 out (Lusa) - O ministro timorense José Ramos-Horta vai apresentar um protesto formal pelo retrato feito de Timor-Leste como um país controlado por um cartel de droga mexicano, no arranque da nova temporada da série de ficção norte-americana Madam Secretary.

Timor-Leste domina o enredo do episódio de arranque da quarta temporada da série de ficção política da CBS misturando factos reais - como a atual disputa sobre fronteiras marítimas com a Austrália - com erros (colocam essa disputa no Mar do Sul da China) e com um retrato "abusivo" do país.

"Isto só revela a cambada de ignorantes que prevalecem nos Estados Unidos quando Timor-Leste está bem longe da China, não tem sequer fronteira de qualquer espécie com a China", disse à Lusa o ministro de Estado, José Ramos-Horta.

"Vou ver com amigos dos Estados Unidos e gente de Hollywood para protestar contra isto. É uma difamação contra um país, que só mostra ignorância e racismo", afirmou.

O episódio arranca com a chegada da personagem principal, Elisabeth MCourt (interpretada pela atriz Tea Leoni), às Nações Unidas onde é interpelada pelo vice-ministro dos Negócios Estrangeiros timorense, Rogerio Bento (interpretado por Raúl Aranas) com quem a delegação norte-americana promete um contacto posterior.

Um assessor explica que a interpelação "deve ter que ver com a disputa de fronteiras marítimas entre Timor-Leste e a Austrália no Mar do Sul da China".

No episódio, Timor-Leste é caracterizado como um país controlado por um cartel mexicano de droga que usa o território como um centro de distribuição.

Os EUA acabam por recorrer à China para agir, ajudando a deter o líder do cartel de droga para evitar que "Timor-Leste se torne um narco-Estado".

ASP // PJA
Lusa/Fim
Courtesy of CBS
'Madam Secretary' season 4 spoilers: Elizabeth to be blamed by Timor-Leste vice minister's death
Once she arrives, Elizabeth brushes off the assistant vice minister of Timor-Leste, who’s clamoring for a meeting with her. But when China pulls out of a free speech resolution… and China just happens to be in the middle of a maritime dispute with Timor-Leste, Elizabeth sees the wisdom of meeting with the assistant vice minister — if only to tick off China. 

sexta-feira, 6 de outubro de 2017

quinta-feira, 28 de setembro de 2017

RENETIL Husu Parlamentu Aprova no Aumenta Orsamentu ba Desportu

Foto: parlamento.tl
Iha loron 13, fulan Setembru, RENETIL publika iha nia pagina facebook “Renetil Oitenta E Oito” notisia konaba sorumutu dirasaun RENETIL ho prezidente Parlamentu Nasional (PPN), Dr. Aniceto Guterres Lopes iha nia servisu fatin.
Saudações “companheirismo” hahu, loke sorumutu entre familia bo’ot RENETIL sira, hafoin “kare” iha meja leten asuntu sira relasiona ho “estabilidade governativa, unidade nasional no progressu dezenvolvimentu.” Hakat ba planu nasional, RENETIL husu atu jere didi’ak Orsamentu Jeral Estadu (OJE) nian  aloka ba seitor prioritario sira hanesan “Edukasaun, Agrikultura, Saude no Bee mos.”
Tuir dokumentu OJE tinan kotuk nian, 2016, Parlamentu aprova osan hamutuk 1.562,223 mil milhões dolar amerikanu, no, tinan ida ne’e nia valor bele sa’e. Tamba ne’e mak RENETIL aproveita biban dia’ak ne’e hodi hato’o nia interesse konaba osan estadu nian nebe sei aprezenta no aprova husi deputadus sira iha Uma-fukun ba tinan 2017 nian. Konsiente ho materia ne’e, RENETIL liu husi nia reprezentante sira, husu ba PPN atu tau iha konsiderasaun,  no propoen atu aumenta-tan orsamentu ba area Desportu nian.
Iha sorumutu ne’e, RENETIL afirma, tau interesse ba modalidade desportiva sira nebe “sempre hamosu eroi no eroina foun Timor-Leste iha era ukun-an”, apostando igualmente ba “jovem, foin-sa’e sira ne’ebe sempre ho kbi’it luta hodi hamorin nasaun nia naran liu husi eventus internasionais.” Nune’e, ba Prezidente Parlamentu Nasional, Dr. Aniceto Guterres, RENETIL husu ba exelensias sia atu “aprova ka aumenta orsamentu ba modalidade desportivas hotu no tenki kria kondisoes exelente ba atletas atu nune’e sira nia preparasaun maximu antes ba kompete iha jogus nivel internasionais.”
RENETIL hein katak sorumutu ne’e iha nia “follow up”. Investimentu rentavel, ba pais no ba sosiedade. Fiar katak projectos no iniciativas sira, iha mundu desportivu, proporcional no benefico ba saude, kualidade vida no bem-estar ba populasaun.
Fonte notisia: Renetil Oitenta E Oito. Foto: parlamento.tl
AFAF
Foti husi: http://haksesukbola.com/renetil-husu-parlamentu-aprova-no-aumenta-orsamentu-ba-desportu/

sábado, 19 de agosto de 2017

Partisipasaun labarik sira ni’an, iha luta ba Timor-Leste nia ukun rasik an


Parabéns ba Aswain FALINTIL no parabéns ba labarik hotu ne’ebé fó ona nia kontribuisaun ba asegura FALINTIL sira nia servisu no vida. 

Ohin ita komemora 20 de Agostu, loron ba FALINTIL nian, artigu badak ida ne’e nudár reflesaun ida kona-ba labarik sira nia envolvimentu iha luta ba ukun rasik an Timor-Leste ni’an. Ba faktu istóriku ida ne’e, laiha kbiit moral ba ita nudár Povu no nasaun atu haluha. Nune’e ita kongratula FALINTIL sira nia susesu, ita mós kongratula povu tomak liu-liu labarik sira nia servisu.   

Hahú husi tinan 1975, Timor oan hakarak liberdade no ukun rasik an, tanba ne’e povu tomak husi ki’ik too ema boot, hotu-hotu hamriik hodi kontra kolonializmu no invazór militár Indonézia. Durante periodu okupasaun rai seluk nian, Povu Timor-Leste totálmente hela iha nakukun laran, husi uitoan Timor oan ne’ebé hetan edukasaun, ema sira ne’e balun okupante sira uza hodi fahe povu no bele domina. Ikus mai, liu husi politika konvergensia nasionalista Timor oan sira konsiente no hamutuk luta hasoru tirania militarismu ba liberdade no ukun rasik an. 

Husi funu naruk momentu ne’ebá, ha’u hakarak konta historia uitoan kona-ba envolvimentu labarik sira iha periodu ida ne’ebá, Labarik barak mak fó nia vida no nia kontribuisaun boot ba ukun-rasik-an, barak mate iha funu laran hanesan mate iha ai-laran nomos iha villa laran, balun lakon to’o ohin loron seidauk hetan. Servisu hirak ne’e la’ós fasil tanba hodi ita nia barani, terus no mate. Bainhira, ami rona katak ami nia maluk sira inimigu kaer no oho, ami dala ruma nervu no ta’uk nuudar ema ¬ maibé la hatún ami nia korajen no prontidaun hodi kontinua servisu nudár parte integrante ba rezisténsia kontra okupasaun ilegál Indonézia nian. 

Labarik barak mak servisu ho FALINTIL no rede klandestina sira. Labarik sira assume servisu importante tebes, labarik sira dala barak sai matan no tilun ba FALINTIL no servisu klandestina sira, hodi tau matan ba movimentu militár ho nia kolabotador sira. Dala barak labarik sira assume servisu nudár estafeta hodi liga entre servisu klandestina no FALINTIL sira. Liu-liu labarik sira iha area rural.

Nuudár ezemplu; ha’u ho maluk labarik barak hamutuk ho ita nian Forca Armada FALINTIL sira hodi hala’o servisu hanesan estafeta forsa armada nian, hodi fornese informasaun no apoiu material ba FALINTIL sira. Iha situasaun difisil sira, Indonézia hatene ema boot sira nia envolvimentu ba hala’o orden komandu nian, laiha dalan seluk, ami labarik sira mak tenke sai via/dalan hodi hala’o servisu importante sira. Prosesu hotu nuudar mos formasaun ida atu sai nacionalista no revolusionaria.

Ikus mai ami la’ós ona substitui de’it boot sira nia servisu maibé barak husi ami mós bele organiza ema bot sira ba servisu rezisténsia nia, bele forma grupu oin-oin hodi tama ba organizasaun, nomos sai hanesan pontos/sentru importante ba informasaun no komunikasaun ba Forcas Armadas no ba ita nia lider rezisténsia urbana sira, iha villa laran no rai li’ur. 

Nuudár membru Organizasaun Sagrada Família nukleu reserva FALINTIL nian, sei ki’ik hamutuk ho ita nia Aman Fundador Sagrada família no Komandante FALINTIL L Foho Rai Boot-L-7, no kontribui ba ita nian funu.  Ami hala’o servisu organizasaun nian iha villa laran, iha momentu neebe difisil tebes, tanba Indonézia ho nia kolaboradores sira halo sira nia servisu intelijénsia ho rigor tebes maibé ami mós ho hanoin matenek organiza ami nia feto maluk sira, husi kíik to’o bot hodi bele hamutuk atu kontribui ba ukun rasik-an.

Dala ruma labarik feto sira oferese sira nia-an rasik ba inimigu sira atu dezvia inimigu sira nian movimentu, nune’e bele salva ita nia FALINTIL sira nian vida iha momentu sira difisil nian, faktu ida ne’ebé karik ema barak la bele fiar iha tempu agora, Ate feto sira sakrifiika an hodi kumpre de’it Komandante FALINTIL sira nia ordem katak “imi tenke kuidadu ami didi’ak basa karik ami mate, ema sei abandona imi kuandu ita nia rai hetan ona independénsia”.

Iha faktu barak ne’ebé ha’u seidauk temi iha artigu badak ida ne’e, ha’u sujere ema tomak inklui Polítiku sira agora bele ba lee informasaun sira ne’ebé inklui ona iha relatóriu CAVR “Chega”! no bele konfirma ba sira hotu ne’ebé sofre direta terus oin-oin ho intensaun atu ajuda de’it ita nia funu ba ukun rasik an. 

Maske labarik hirak ne'e agora la'ós ona labarik tan, husi ami hotu agora sai adultu no sai inan aman ba ami nia oan sira. Infelizmente, ami nia sakrifisiu uluk nia ohin loron dala barak la konsidera iha agenda loron istóriku sira. Ami barak ohin moris mizeria tanba ami nian abilidade professional limitadu no balun sistema diskrimina, maske ami iha abilidade hanesan ho ema seluk. Justu kalae? se ami reklama katak ami iha direitu, la’ós eklusivu maibé Estado ne’ebé uluk ami defende no kontribui ba ninian formasaun bele fo justiça ba ami nian moris umana? Iha tempu funu ami nia família moris iha risku permanente, laiha espasu seguru atu dezenvolve ami nia ekonomia no prepara kondisaun di’ak ba ami nia futuru. Bolsu estudu ne’ebé ita nia rai iha, dala barak tau kritéria rigor, ba ami, kritéria hirak ne’e nudár pratika obstákulu ida hodi tau bareira ba ami atu ami kontinua iha kotuk. Sistema sira ne’e ladun amizade ba ami, kahur tan ho familiarista no interesse oligarquia sira, kria fali sistema obskurantismu foun, ho kontinua nega ami nian direitu hanesan colonialista sira halo ba ami nian beiala sira. Ami hakarak tratamento justu! Tanba ami hakarak kontinua fó kontribuisaun tan ba rai ne’e nia libertasaun no ba ita nian povu husi sistema injusta hotu, iha dimensaun oioin, sosiu kultural, e ekonomia, ba moris foun. 

Ami, liu husi artigu folin laek ida ne’e, halerik ba ukun na’in sira katak labele nega ami labarik (uluk) sira nian kontribuisaun durante tinan 24 liu ba, presiza konsidera ami nu’udár kombatente ba ita nia rai, ne’ebé ema balun hetan moris seguru maske barak husi sira hakuak liman iha funu kontra Indonézia. Kuandu sei iha ai-laran, ami nia aman no maun mak Komandante FALINTIL sira, hodi tau matan no dirije funu nian diresaun ba oin. Infelizmente, liu tiha terus naruk, ami lakon aman no maun di’ak sira, tanba atu ba vizita de’it sira mós moru no portaun as loos, liu tan ida ne’e, barak husi sira mak kolabora ho oportunista sira hodi tau obstákulu ba ami nia asesu ba oportunidade sira. Maske nune’e, ami nia aman no maun barak mos mak kontinua hakarak defende direitu no interese povu nian, ami eis kombatente-labarik sira, hakarak imi kontinua aman no maun ba ami  no ba kbiit laek sira hotu husi uluk, agora no ba nafatin.

Funu ida ne’e uluk la’ós ema bot de’it mak mate no ema bot de’it mak sofre terus, la’ós matenek sira de’it mak halo funu maibé povu nian oan sira ne’ebé toos natar na’in, no hein karau, kuda iha foho leten mak halo movimentu maka’as ba servisu Forcas Armada no ba kaixa klandestina. Loloos Estado no líderes sira mak bele dignifika ami nian altruismu no konvida mós kombatente labarik sira hodi bele partisipa iha momentum istóriku nian hodi hakbiit ami nian espiritu moris no korajem, nunee ami bele hatutan valor dedikasaun no sakrifisiu ba bem komun ba ami nian oan no jerasaun foun sira, atu labele mihis nunee deit.

Maske ami lamenta barak liu, mas ne’e ami nian direitu, artigu ida ne’e hakarak enkoraja, kombatente labarik sira atu kontinua tau matan Timor-Leste nudár obra ita hotu nian no nudár rezultadu husi mate, terus, kole no kosar tempu naruk nian. Ita labele husik de’it nasaun ida ne’e ba ema boot sira atu deside no labele husik nasaun ne’e ba elite sira mak deside maibé ita hotu inklui jerasaun foun sira, tenke firme no kontinua luta ba justisa sosiál no justisa ekonómiku ne’ebé povu tomak deseju hori uluk.  Liberta Patria, Liberta Povo!

A Luta Kontinua

Hakerek na’in;
Aquelina Imaculada Pereira ho naran rezisténsia “Peregrina
Uza Facebook; https://www.facebook.com/nikia.pereira. Uluk nudár labarik to’o joven ne’ebé asume knar nudár estafeta no ikus mai sai nudár parte husi efetivu FALINTIL iha ai-laran. 

Artigu ida ne’e mós hetan kolaborasaun husi kolega Celestino Gusmão, uza Facebook; https://www.facebook.com/maubere.gusmao, uluk nudár labarik ne’ebé halo servisu ajuda FALINTIL sira, atúl nudár ativista Politiku no direitu umanus.

Artigu ida ne’e mós check ona husi kolega ativista Politiku, Prof. DR. Antero Benedito da Silva, uza Facebook; https://www.facebook.com/antero.b.dasilva, uluk nudár labarik  Segunda Linea OPJT involve iha iha formasaun Polítika nível Aldeia, ikus mai sai lider ba Dewan Solidaritas Mahasiswa dan Pemuda Timor-Timur no membru organizasaun Sagrada Familia, atuál sekretáriu jerál ba Organizasaun Sagrada Familia

quinta-feira, 3 de agosto de 2017

Pagina FB Presidensia da Republika RDTL "sensura" komentariu kona-ba Pensaun Vitalisia, TAMBA SA?

Molok, hau pessoalmente agradese tebes ba fatin nebe'e ma'ak Presidente Lu-Olo disponibiliza hela ba Timor oan sira,  nudar sidadaun, hodi hato'o sira ni-nia "lian-laek". 

Dezampotada ho liafuan litik, hau husu:  “tamba sa mak Gabinete Prezidente Republika nian “Sensura” ka remove tiha hau nia komentariu (Dalia Kiakilir, 02/08/2017... ) ne’ebe fo “parabens” ba Dr. “Lu-Olo” nia mensajen nudar Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste ba povo Timor tomak iha pajina ofisial facebook. Iha komentariu ne’e, hau mos akresenta ho link “Karta Nakloke” ida konaba “Pensaun Vitalisia”, ne’ebe hau hanoin katak oportuno no fatin hodi hato’o lia-menon ruma nudar sidadaun ida ba Prezidente Republika.
 
Ita hotu asiste Dr. “Lu-Olo” nia simu posse no rona ho diak nia diskursu nudar prezidente foun ba Timor-Leste iha Tasi-tolu, 20 de maio 2017. Iha biban neba, Dr. “Lu-Olo” afirma nia postura nudar Prezidente ba povu tomak no defende katak sei la iha diskriminasaun ba povu no sidadaun ida-idak.
 
Ohin, iha imi hotu nia oin, no nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, ha’u haforsa ha’u-nia kompromisu atu: Hala’o ha’u-nia knaar atu halibur povu tomak, sei la hare’e ba ema ida-idak ninia partidu, ninia estatutu sosiál no ekonómiku, relijiaun, etnia ka rasa. Ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu.” (Diskursu Dr.Francisco Guterres “Lú-Olo” nian, durante serimónia tomada-de-pose ba karguMajistratura aas liu Nasaun nian, iha Taci-Tolu, iha loron 20 Maiu 2017).
 
“Ha'u sei sai nu'udar Prezidente hosi ema tomak ba ema tomak. Ha'u sei defende direitu hosi sidadaun ida-idak lahó diskriminasaun ruma. Ha'u sei halo buat hotu hodi hatán ba expetativa sira no ba konfiansa ne'ebé iha. Ha'u iha ne'e hodi serbi povu. Timor-Leste hanesan ha'u nia razaun moris”. (Notisia Sapo.TL, 23 de Maio de2017, 00:31).
 
Ita basa-liman, fila-fila, ba diskursu nai-ulun sira ne’ebe konsiente katak ukun ne’e povu nian, tamba poder ne’e rasik mai husi povu, sei ukun ho povu no fo-hikas ba povu. Hau hanoin katak Prezidente Timor-Leste ne'e Presidente ba ita hotu. Hau hamta’uk no hakru'uk tamba ohin Exmo Sr. Presidente “Lu-Olo” mak sai Aman ba Nasaun, lian no imagem ba Timor oan tomak. Hau fiar katak nia mak sei “lalenok” no Sei “la taka tilun ba povu ki’ik sira nia halerik”.
 
Liafuan sira ne’e (diskursu) hatudu momos Nai-ulun “Lu-Olo” nia hakarak no hau-ata agradese, tamba iha esperansa no portunidade atu tatoli lia-menon ruma konaba povu nia moris no hau nia rain doben Timor-Leste ba ita nia Prezidente.  
 
Iha 23 Julho, hau desidi hakerek “Karta Nakloke” ida ho conteudo “Pensaun Vitalisia” ba Ukun-nain sira. Karta ne’e hakerek ho hanoin ba povu kbi’it laek sira nia moris, ne’ebe husi parte ida povu nia moris nafatin ita temin ho termo “ki’ak” no “mukit”,  iha parte seluk ema “moris diak” barak no balun sai “riku matak” deit. Karta ne’e  haklaken liu husi hau nia pajina artista “Dalia”, no ikuz mai publika iha Jornal Independente (28 Julho 2017). 


 
Miabe, infelismente, ho forma surpreza no dezapontada, hau hetan notifikasaun katak hau nia comentario sensurado, alias removido sem expliacacao husi gabinete Presidência da República Democrática de Timor-Leste, edisaun facebook.
 
Liafuan sira ne’ebe ma’ak hau hakerek iha koluna comentariu nian iha Facebook refere ma’ak hanesan tuir mai ne’e: "Obrigado ba mensagem Senhor Presidente", no kola moz iha komentariu ne’e link ida konaba “Pensaun Vitalisia”. Forma apelu ida ba Ukun-nain sira atu uza osan estadu nian em prol de desenvolvimento no benefisia ba povu nia moris.
 
Hau-ata konsidera aktu “sensura” husi Gabinete Presidensia da Republika hanesan aktu falta de konsiderasaun no ignora tomak problema sira hau foti, ne’ebe da’et ho povu nia moris – injustisa sosial, ne’ebe sinonimo ho “liurai” no “atan”, vida luxu ba grupo ida no miseravel ba sira seluk.
 
Pensão vitalícia, lifetime allowance/pension, tunjangan seumur hidup,  dehan katak é um direito adquerido pela nossa constituição, mas não significa que não possa ser sujeito a rectificação. Kuriji ou halakon tiha de’it, eis a questão.
 
Dalia Kiakilir

Oxford  August 3rd 2017

Estudante Humanidades e Ciências Sociais

Faculdade City of Oxford College



sábado, 20 de maio de 2017

DISKURSU DURANTE SERIMÓNIA TOMADA-DE-POSE NU’UDAR PREZIDENTE REPÚBLIKA

Diskursu Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo” nian, durante serimónia tomada-de-pose ba kargu Majistratura aas liu Nasaun nian, iha Taci-Tolu, iha loron 20 Maiu 2017

Sua Exelénsia Prezidente Repúblika Sesante, Taur Matan Ruak
Sua Exelénsia Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão, eis-Komandante FALINTIL no eis-Prezidente RDTL
Sua Exelénsia Eis- Prezidente RDTL, Dr José Ramos-Horta
Sua Exelénsia Prezidente Parlamentu Nasional, Dr Adérito Hugo
Sua Exelénsia Eis-Prezidente Parlamentu Nasional, Dr Vicente Guterres
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru, Dr Rui Maria de Araújo
Sua Exelénsia, Eis Primeiru-Ministru, no Fundadór Nasaun nian, Dr Mari Alkatiri 
Exelentisimu Prezidente Tribunal Rekursu no Meretisimu Juíz sira hosi Tribunal Rekursu
Exelentísimu Deputadu sira
Exelentísimo Membrus Governu 
Sua Exelénsia Xefe Estadu no membrus Governu sira-nian 
Suas Exelênsias Embaixador sira hosi Paíz akreditadu sira iha República Demokrátika Timor-Leste,
Exelentisimu Prokurador Jeral Republika no Prokurador sira 
Señor reprezentante sira hosi instituisaun aas liu no autoridades estadu nian
Autoridade sivíl, militár no diplomátika sira 
Ilustre konvidadu sira
Señora no señor sira
Maubere no Buibere sira

Exelénsias,

Prezensa hosi ilustre konvidadu sira iha serimónia ida ne’e sai insentivu ida ne’ebé hamanas tebetebes ita-nia laran tanba iha signifikadu aas no maka’as ba ita-nia sentidu independénsia no ba demokrasia ida ne’ebé Timor-Leste, nu’udar nasaun foun, hari’i no hatuir hosi kedas bainhira sékulu ida ne’e hahú to’o ohinloron no sei hametin nafatin. 

Ba Ita-Boot sira hotu ha’u hato’o ha’u-nia rekoñesimentu klean ho laran tomak.

Tanba ne’e, ha’u husu Ita-Boot sira simu ha’u-nia saudasaun aas no mós agradesimentu.

Povu Timor-Leste fó honra no previléjiu espesiál ida mai ha’u bainhira hili ha’u ba kaer kargu Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, misaun ida ne’ebé ha’u hahú ohin hako’ak metin, ho espíritu hanesan ida ne’ebé lori ha’u hako’ak dezafiu hotu-hotu ne’ebé mosu durante ha’u-nia vida. 

Eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e nian, iha signifikadu oin-seluk no maka’as liu ba istória nasaun Timor-Leste nian tanba foin dala ida ne’e, hafoin restaurasaun independénsia, mak Prezidente FRETILIN ida manán eleisaun no ohin simu posse nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Ha’u agradese ba timor-oan sira hotu-hotu, maubere no buibere sira, ba konfiansa ne’ebé imi hotu-hotu fó mai ha’u, no ha’u hein katak ha’u sei bele hatán ba imi ida-idak ninia konfiansa mai ha’u, ho ha’u-nia dedikasaun tomak no sentidu misaun ba knaar sira ne’ebé ha’u simu liuhosi serimónia investidura ohin nian, no hosi ohin ba oin, ha’u hahú simu ona dezafiu no responsabilidade sira, atu lidera país ida ne’e nu’udar dignitáriu aas liu Nasaun ida ne’e nian. Ha’u simu mandatu momoos ida, hosi Povu Timor-Leste, atu dada dalan ba Nasaun ida ne’e atu hatuir ninia vontade rasik, no hare’e ba kompeténsia ne’ebé ha’u iha, nu’udar Prezidente, ha’u bele dehan katak ha’u iha duni responsabilidade atu respeita povu ninia vontade. Nune’e, ha’u hato’o ba imi hotu katak ha’u sei tuba rai metin ho kbi’it tomak atu bele garante katak ida ne’e sei akontese duni. Ha’u sei sai Prezidente Repúblika no Xefe Estadu. Tanba ne’e, ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu. Ha’u sei defende direitus sidadã no sidadaun ida-idak nian no sei la ta’o ba soren ema ne’ebé de’it.

Ha’u sei halo buat hotu-hotu atu hatudu katak ha’u halo buat ne’ebé imi hotu hein hosi ha’u no ha’u merese duni imi-nia konfiansa. Ha’u iha ne’e atu serve Povu. Timor-Leste mak halo ha’u sai ema hanesan ne’e!

Ha’u hakarak mós aproveita oportunidade ida ne’e atu hato’o ha’u-nia respeitu ho laran nakloke ba maluk sira ne’ebé hala’o knaar uluk liu ha’u, hanesan: Prezidente Xavier do Amaral no Prezidente Nicolau Lobato tanba lidera períodu difísil iha istória nasaun ida ne’e nian; Prezidente Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente José Ramos-Horta no Prezidente Taur Matan Ruak tanba sira fó sira-nia kontribuisaun nu’udar Xefe Estadu, hosi kedas restaurasaun independénsia nian, hodi hari’i Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé ita hetan ita-nia moris ohinloron.

Tinan sanulu resin lima kotuk, iha duni fatin ida ne’e, ho komunidade internasionál, nu’udar testemuña, ha’u, nu’udar Prezidente Parlamentu Nasional, ha’u mak restaura ita-nia independénsia; independénsia ida ne’ebé ita luta mak’as atu hetan no ita halo sakrifísiu barak tebetebes atu hetan. Ohin ita hotu iha ne’e atu fó onra ba ita-nia istória no selebra kredensiál demokrátiku povu Timor-Leste nian, bainhira imi hotu sai testemuña ba ha’u-nia tomada-de-posse nu’udar Prezidente Repúblika, liuhosi juramentu ida ne’ebé fó onra ba mandatu ida hosi povu, liuhosi eleisaun livre no demokrátika.

Ita tenke sente orgullu ba buat barak ne’ebé ita halo ona durante tinan sanulu resin lima liubá maibé ita mós hatene katak sei iha buat barak mak ita seidauk halo. Ho korajen no brane hanesan nafatin ho tempu luta ba kore ita-nia pátria mak ita sei hamutuk nafatin atu luta ba hadi’a di’ak liután kondisaun moris loron-loron nian no nune’e hasa’e kualidade vida povu tomak nian. Ha’u sente laran haksolok tebes tanba ha’u luta ho povu heróiku ida ne’e no nune’e, ha’u kontribui mós ba luta libertasaun nasional. Ha’u mós sente laran haksolok tanba kontribui nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte no Prezidente Parlamentu Nasional. Ha’u mós sente laran haksolok tanba simu ohin mandatu atu, dala ida tan, luta ba ita-nia povu bele moris di’ak liután.

Exelénsias,
Señora no señor sira,
Mauberes no Buiberes,

Nu’udar Prezidente Repúblika, ha’u sei halo buat hotu-hotu atu garante unidade nasionál no funsionamentu normál Estadu nian. Ha’u sei reprezenta Timor-Leste ho dignidade iha rai laran no iha rai li’ur no sei luta nafatin ba inkluzaun sosiál no ekonómika ba povu Timor-Leste tomak. 

Durante tinan lima tuir mai, ha’u sei buka promove diálogu no kooperasaun ho órgaun soberania hotu-hotu, atu órgaun ida-idak bele hala’o ninia knaar tuir Konstituisaun Repúblika haruka, atu ida labele hada’u fali ida seluk ninia knaar maibé sei ko’alia ba malu no buka hamutuk dalan sira ne’ebé di’ak liu atu tanen aas estadu no povu ninia interese liu interese hosi ne’ebé de’it.

Ha’u sei koopera ho governu, ida ne’ebé de’it, atu garante implementasaun programa no planu liuhosi métodu no metodolojia efisiente liu, ne’ebé bele garante administrasaun ida n’eebé la’o lais no di’ak liu, no ekonomia sustentável ne’ebé hatuur ho fonte rendimentu oin-oin.Nune’e, ha’u sei defende igualdade sosiál no ekonómika, liuhosi polítika nasional dezenvolvimentu sustentável ba Timor-Leste.

Durante ha’u-nia mandatu nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, ha’u sei buka garante ema hotu-hotu ninia partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu polítiku, sosiál, kulturál no ekonómiku, liuhosi diálogu ho sosiedade sivíl no reprezentante sira hosi sosiedade timorense.

Ha’u hatene katak Prezidente Repúblika mak tenke reprezenta Timor-Leste iha fórum internasionál, no nia mak hato’o ba li’ur imajen nasaun nian iha mundu. Diplomasia - hanesan ita hotu hatene – bainhira hala’o loloos no iha kredibilidade, sai hanesan dalan di’ak tebetebes ida atu país ida hasoru dezafiu sira iha mundu modernu no globalizadu no atu defende país ninia interese iha rai li’ur. Nune’e, no ita hare’e dadaun ona katak ita presiza rekoñese knaar ne’ebé Frente Diplomátika hala’o uluk hodi loke dalan ba Restaurasaun Independénsia no ikus mai Frente ida ne’e sai mós matadalan ba diplomata timor-oan sira. 

Ha’u fiar katak Timor-Leste tenke iha relasaun ho komunidade internasionál ida ne’ebé ita bele fó-sai mós país ninia prinsípiu no valór sira; ita sei promove ita-nia país nia vontade atu kontribui ba pás, prosperidade/dezenvolvimentu no solidariedade; sei haka’as an atu tau matan ba meiu-ambiente no halakon mukit; sei kontribui ba habelar liután prinsípiu no valór demokrátiku sira iha mundu; sei buka kontribui ba hari’i mundu ida ne’ebé hasees-an hosi funu no violénsia, mundu ida ne’ebé fó dalan ba pás no diálogu, ne’ebé nasaun sira respeita malu, la hare’e ba rai ne’e ki’ik ka boot, riku ka mukit. 

Relasaun multilateral Timor-Leste nian – ho rai sira ne’ebé fó kontribuisaun maka’as tebes ba ita-nia istória – rai sira ne’e mak sei sai nafatin hun metin ida ba Timor-Leste atu afirma-an iha planu rejionál no internasionál, no nune’e bele sai país ida ne’ebé ativu no relevante. Parseria ho ONU, CPLP no Uniaun Europeia ne’ebé ajuda hari’i institituisaun nasional sira tenke buras nafatin no Timor-Leste ninia intervensaun iha forum sira ne’e no sira seluk, rejionál ka internasionál, ho karáter ekonómiku ka polítiku, sei haforsa liután. Timor-Leste sei habelar liután, hametin liután no haklean liután relasaun bilaterál no internasionál ho parseiru estratéjiku sira ( hanesan Austrália, Indonésia no Portugal), ASEAN, CPLP no Fórum Pasífiku. Ha’u sei akompaña, ho atensaun espesiál no interese, prosesu hari’i/marka fronteira marítima no terrestre permanente ho ita-nia país viziñu, Austrália no Indonézia. Ho rai rua ne’e, ita sei haka’as –an nafatin atu hetan solusaun justa no ekuitativa tuir prinsipiu no norma Direitu Internasional haruka.

Exelénsias,
Senñora no señior sira,
Mauberes no Buiberes,

Ohin, iha imi hotu nia oin, no nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, ha’u haforsa ha’u-nia kompromisu atu:
Hala’o ha’u-nia knaar atu halibur povu tomak, sei la hare’e ba ema ida-idak ninia partidu, ninia estatutu sosiál no ekonómiku, relijiaun, etnia ka rasa. Ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu.

Ha’u sei garante unidade estadu nian no karáter unitáriu RDTL nian, katak ita iha estadu ida de’it;

Hau’ sei respeita no kumpre Konstituisaun no lei sira ne’ebé aplika hela iha Timor-Leste, no respeita soberania órgaun ida-idak nian;
Ha’u sei koopera ho órgaun soberanu sira seluk, no ho sosiedade tomak;

Ha’u sei reprezenta ita-nia doben Pátria ida ne’e, iha frai laran no iha rai li’ur, sei hako’ak hotu-hotu atu hamutuk ita bele hetan solusaun ba kestaun sira ne’ebé importante ba nasaun;

Ha’u sei halo esforsu hotu-hotu atu hetan relasaun di’ak ho país sira seluk, sei halo Timor-Leste sai ponte ida ne’ebé liga Pasífiku ba Ázia, no sei hatene uza ita-nia fronteira istóriku-kulturál atu loke dalan ba Afrika, Europa no Amérika, liuhosi Comunidade de Países da Língua Portuguesa – CPLP;

Ha’u sei halo esforsu hotu-hotu atu promove no haforsa F-FDTL no PNTL iha área defeza no seguransa, ho respeitu ba Konstituisaun, ba leis nebe’e vigora no mós ba direitu sidadaun sira-nian;

Ha’u sei sai Xefe Estadu ida ne’ebé defende solidariedade, sei uza ha’u-nia estatutu atu hamaus ema hotu-hotu atu konsidera, ho respeitu no sentidu responsabilidade, kestaun Kombatentes Libertasaun Nasional no Veteranus Luta Independénsia nian, atu ita hetan dalan ne’ebé dignifika sira hotu;

Ha’u sei fó atensaun atu garante direitus ba sira ne’ebé idade aas liu ona, no ba populasaun vulnerável ne’ebé presiza liuliu ajuda, no mós ba faluk no oan-ki’ak sira mai hosi Luta Libertasaun Nasional;

Sei la haluha no sei la hasees ema ne’ebé de’it ka grupu ne’ebé de’it;

Sei fó atensaun ba kestaun sira ne’ebe iha ligasaun ho meiu-ambiente no dezenvolvimentu sustentável;

Sei defende inkluzaun sosiál no ekonómika ba hotu-hotu, liuhosi polítka sira ne’ebé Estadu tenke halo ba edukasaun no formasaun profisionál, saúde, empregu, luta hasoru mukit, abitasaun, saneamentu báziku, be’e no eletrisidade;

Sei fó atensaun aas tebes ba kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho Juventude, Igualdade entre mane no feto, inkluzaun defisiente sira-nian no ba populasaun vulnerável;

Sei halo esforsu tomak kona-ba kestaun violénsia hasoru feto no labarik sira, no hala’o beibeik diálogu ho sosiedade tomak, instituisaun públika no privada sira, relijioza no tradisionál sira, atu mobiliza ema hotu atu luta hasoru buat sira ne’e hotu;

Sei buka koopera beibeik ho Governu atu define polítika no programa sira kona-ba saúde no dezenvolvimentu sosiál, liuliu iha área asisténsia materno-infantíl, nutrisaun no akompañamentu ba labarik sira to’o sira hahú eskola;

Sei sai faktór/riin ida ne’ebé kaer metin estabililidade polítika, pás no dezenvolvimentu;

Sei akompaña beibeik Governu ninia programas, no hato’o hanoin bainhira presiza, iha nível nasionál ka internasionál, atu haforsa medidas governu nian atu hetan Objetivus Dezenvolvimentu Sustentável’

Ha’u sei hakru’uk ba kompromisu sira ne’ebé ha’u fó-sai iha ne’e ba Nasaun no ha’u kompromete-an atu halo buat hotu atu Timor-Leste la’o ba oin no ita bele hametin liután Nasaun ida ne’ebé ita hakarak dignifika no Povu ida ne’ebé ita hakarak tanen aas – ho Prezidente ida ne’ebé loos, ho Governu ida ne’ebé iha integridade, kompeténsia no efisiénsia, ho Parlamentu ida ne’ebé nakloke ba diálogu no buka konsensu iha buat hotu-hotu ne’ebé sei haforsa ita-nia Estadu-de-Direitu Demokrátiku ne’ebé proklama iha Konstituisaun no ho Tribunál sira ne’ebé kompetente mós no ne’ebé sidadaun sira fó fiar katak bele duni rezolve sira-nia disputa ne’ebé de’it. 

Ha’u hatete fila fali: Ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba timor-oan sira hotu!

Ba ha’u-nia doben Povu unidu, hosi Oé-Cusse to’o Jaco, liuhosi ponte Ataúro nian, hosi Fronteira to’o Tutuala, hosi Tasi ba Tasi, ha’u haruka hako’ak boot no maka’as ida ba imi hotu.

Obrigadu barak!

Viva Povu Maubere!
Viva Repúblika Demokrátika Timor-Leste!
ONRA NO GLÓRIA BA HERÓIS NO MARTÍRES PÁTRIA NIAN!

FRANCISCO GUTERRES LÚ-OLO

Publicação em destaque

Dalia Kiakilir "My Self"

“ Ohin hau pinta aban ho perspektiva matak, ho larametin katak realidade bele mosu hanesan iha hau nia mehi! ”  Dalia ,    Was b...