.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

quinta-feira, 3 de agosto de 2017

Pagina FB Presidensia da Republika RDTL "sensura" komentariu kona-ba Pensaun Vitalisia, TAMBA SA?

Molok, hau pessoalmente agradese tebes ba fatin nebe'e ma'ak Presidente Lu-Olo disponibiliza hela ba Timor oan sira,  nudar sidadaun, hodi hato'o sira ni-nia "lian-laek". 

Dezampotada ho liafuan litik, hau husu:  “tamba sa mak Gabinete Prezidente Republika nian “Sensura” ka remove tiha hau nia komentariu (Dalia Kiakilir, 02/08/2017... ) ne’ebe fo “parabens” ba Dr. “Lu-Olo” nia mensajen nudar Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste ba povo Timor tomak iha pajina ofisial facebook. Iha komentariu ne’e, hau mos akresenta ho link “Karta Nakloke” ida konaba “Pensaun Vitalisia”, ne’ebe hau hanoin katak oportuno no fatin hodi hato’o lia-menon ruma nudar sidadaun ida ba Prezidente Republika.
 
Ita hotu asiste Dr. “Lu-Olo” nia simu posse no rona ho diak nia diskursu nudar prezidente foun ba Timor-Leste iha Tasi-tolu, 20 de maio 2017. Iha biban neba, Dr. “Lu-Olo” afirma nia postura nudar Prezidente ba povu tomak no defende katak sei la iha diskriminasaun ba povu no sidadaun ida-idak.
 
Ohin, iha imi hotu nia oin, no nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, ha’u haforsa ha’u-nia kompromisu atu: Hala’o ha’u-nia knaar atu halibur povu tomak, sei la hare’e ba ema ida-idak ninia partidu, ninia estatutu sosiál no ekonómiku, relijiaun, etnia ka rasa. Ha’u sei sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu.” (Diskursu Dr.Francisco Guterres “Lú-Olo” nian, durante serimónia tomada-de-pose ba karguMajistratura aas liu Nasaun nian, iha Taci-Tolu, iha loron 20 Maiu 2017).
 
“Ha'u sei sai nu'udar Prezidente hosi ema tomak ba ema tomak. Ha'u sei defende direitu hosi sidadaun ida-idak lahó diskriminasaun ruma. Ha'u sei halo buat hotu hodi hatán ba expetativa sira no ba konfiansa ne'ebé iha. Ha'u iha ne'e hodi serbi povu. Timor-Leste hanesan ha'u nia razaun moris”. (Notisia Sapo.TL, 23 de Maio de2017, 00:31).
 
Ita basa-liman, fila-fila, ba diskursu nai-ulun sira ne’ebe konsiente katak ukun ne’e povu nian, tamba poder ne’e rasik mai husi povu, sei ukun ho povu no fo-hikas ba povu. Hau hanoin katak Prezidente Timor-Leste ne'e Presidente ba ita hotu. Hau hamta’uk no hakru'uk tamba ohin Exmo Sr. Presidente “Lu-Olo” mak sai Aman ba Nasaun, lian no imagem ba Timor oan tomak. Hau fiar katak nia mak sei “lalenok” no Sei “la taka tilun ba povu ki’ik sira nia halerik”.
 
Liafuan sira ne’e (diskursu) hatudu momos Nai-ulun “Lu-Olo” nia hakarak no hau-ata agradese, tamba iha esperansa no portunidade atu tatoli lia-menon ruma konaba povu nia moris no hau nia rain doben Timor-Leste ba ita nia Prezidente.  
 
Iha 23 Julho, hau desidi hakerek “Karta Nakloke” ida ho conteudo “Pensaun Vitalisia” ba Ukun-nain sira. Karta ne’e hakerek ho hanoin ba povu kbi’it laek sira nia moris, ne’ebe husi parte ida povu nia moris nafatin ita temin ho termo “ki’ak” no “mukit”,  iha parte seluk ema “moris diak” barak no balun sai “riku matak” deit. Karta ne’e  haklaken liu husi hau nia pajina artista “Dalia”, no ikuz mai publika iha Jornal Independente (28 Julho 2017). 


 
Miabe, infelismente, ho forma surpreza no dezapontada, hau hetan notifikasaun katak hau nia comentario sensurado, alias removido sem expliacacao husi gabinete Presidência da República Democrática de Timor-Leste, edisaun facebook.
 
Liafuan sira ne’ebe ma’ak hau hakerek iha koluna comentariu nian iha Facebook refere ma’ak hanesan tuir mai ne’e: "Obrigado ba mensagem Senhor Presidente", no kola moz iha komentariu ne’e link ida konaba “Pensaun Vitalisia”. Forma apelu ida ba Ukun-nain sira atu uza osan estadu nian em prol de desenvolvimento no benefisia ba povu nia moris.
 
Hau-ata konsidera aktu “sensura” husi Gabinete Presidensia da Republika hanesan aktu falta de konsiderasaun no ignora tomak problema sira hau foti, ne’ebe da’et ho povu nia moris – injustisa sosial, ne’ebe sinonimo ho “liurai” no “atan”, vida luxu ba grupo ida no miseravel ba sira seluk.
 
Pensão vitalícia, lifetime allowance/pension, tunjangan seumur hidup,  dehan katak é um direito adquerido pela nossa constituição, mas não significa que não possa ser sujeito a rectificação. Kuriji ou halakon tiha de’it, eis a questão.
 
Dalia Kiakilir

Oxford  August 3rd 2017

Estudante Humanidades e Ciências Sociais

Faculdade City of Oxford College



Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...