.
Tell Me Why - Jauh di mata dekat di hati? Tebes ka lae ;) Official Video Out Now, by Kiakilir Dalia & A-Takur ©SilentVoice Pictures Productions 2019. �� Homemade video. Hope to keep you entertained �� Music in 3 languages, Bahasa indo, English & Tetun. Enjoy Lovers❤
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

Ksolok

terça-feira, 3 de abril de 2018

Karta Nakloke ba Nobel da Paz José Ramos Horta

Caro amigo/irmão,  hau kumprende ita nia pozisaun iha corrida "halai-taru" ba Eleisaun Antesipada nebe hakbesik mai dadauk ona  iha ita nia Rain Timor-Leste. Como ita rasik hatene, hau, Dalia Kiakilir hanesan mos sira seluk sempre hadomi ita nia obra majistral, sai exemplu inspirativu ho karisma Premiu Nobel ba Paz. Maibe, iha momentu ida ne'e ami sinti katak estatutu ne'e "lakon" ninia folin, pura e simplesmente, da'et ba ita nia deklarasaun hirak ikus-ikus nebe haklaken iha media, hatudu mos-mos ita nia pozisaun no interesse hali'is ba politico-partidario. Folin wain nebe ma'ak ami nudar povu hakarak no hein husi maun bo'ot ma'ak liafuan sira nebe fo mahun, paz no estabilidade, nakonu ho esperansa. Nune'e iha Eleisaun ne'e, ami bele exerce ami nia direitu civico ho tranquilidade.

Hanesan ita hotu asiste dadauk, temperatura Eleisaun Antesipada cada vez manas liu-tan, ate to'o iha pontu ida ita nia Primeiru Ministru VII Governu Jestaun Mari Alkatiri rasik laiha kontrolu ba ninia liafuan wainhira utiliza redes sosiais (facebook), ate hatudu falta de respeito ba lideres nasionais sira, nomeadamente Xanana Gusmão. Nune'e, de forma impulsiva, fomenta agitação entre cibernautas no lider partidarios sira seluk.

Karta nakloke ne'e hau desidi hakerek ho hanoin ba clima preocupante resultado husi publikasaun sira espalha iha redes sosiais. Nudar sidadaun, hau hare, hau rona, hau triste no preocupa tebes.

A situação é lastimavel.  De si exmo Senhor Premio Nobel da Paz que também considero um heroi, espero palavras de esperança uma gota de àgua para baixar a temperatura.

Hakuak metin amigo nebe'e hau sempre admira!

Mau-Buibere oan
Dalia Kiakilir
Oxford, 02 de Abril 2018

*Karta nakloke publika ohin 03 de Abril 2018 iha jornal Timor Post

domingo, 1 de abril de 2018

Sira dehan, "Xanana haki'ak koruptor", Dionisio ho Akara dehan "nonsense", no Dalia sublinha

Boa disposição na companhia
de Mericio Akara e Dionisio Babo Soares
Klima tropika Eleisaun Antesipada "cada vez mais excitante", halo ita mos "nakdedar" ka'an halo "propaganda" no hakilar "viva" ho lian a'as. Ida ne'e mak hau sente iha hau nia primeira prezensa "em ação" iha aktividade politika nebe AMP Oxford organiza. Privilegio ida ba hau, nudar estreante, rona no observa ho atensaun aula politica husi excelencia companheiro Dinisio Babo no belun Mericio Akara. Sirua mai lori-ho "ideias construtivos, objetivos no propostas aliansas" hodi lo'ok ba militante, simpatizante no bainaka sira iha "uma-fukun" AMP Oxford nian. Foi particularmente impressionante! 

Iha sorumutu "biti-bo'ot" ne'e hotu-hotu "futu-lia" metin, ida deit, hodi dehan "sim, AMP metin" hamutuk ho Maun Bo'ot Kay Rala Xanana, Maun Taur Matan Ruak no Belun Naimori Bukar. Lia-menon prinsipal ba konsolidasaun mos hato'o ho forma instrutivu tebes husi exelensia sira nia intervensaun. Tematika "Hamutuk Hametin Nasaun" hakloran metin ho slogan "Fiar An La'o ba Oin", "Hisik Kosar ba Moris Di'ak" no "Tane O Ema, Tane O Rai, Tane O Lisan". O evento foi considerado um sucesso e esclarecedor" kona ba programas no duvidas hirak nebe mak sirkula da'et ho "korrupsaun" no "governasaun tinan 10". 

Iha apontamento ida ne'e sei rezumu issue balun konaba korrupsaun (sani: sistema judisial) konfronta ho "uma-sorin" sira nia propaganda. Anexa ho "copy and paste" Xanana nia esforsus halo leis no hari instituisaun hodi hamate tiha ema sira ho karakter corruptos no criminal.

Iha intervensaun solene Dioniso Babo no Mericio Akara oportunamente fundamenta katak korrupsaun ne'e crime e nia konsekuensia hela-ba  ida-idak nia responsabilidade, individual la'os koletivu. 

Hanesan tenik Akara iha nia esplikasaun katak "Korrupsaun ne'e aktu individual. Se'e ma'ak hanoin komete krime ka na'ok aban bain rua sei hatan ba justisa, tamba ne'e ma'ak barak tama ona hotel Becora ho Gleno. Nune'e duni propaganda husi vizinhos sira dehan «AMP haki'ak korruptor» ne'e bosok".

Atu dehan ho forma seluk katak ita nia sistema judisial hahu'u fo-hakat kedas iha IV Governo Constitucional, iha era Xanana nian, no dadauk sistema montada la'o no funsiona hela no sei hamentin liu tan iha futuru.

Nudar Primeiro Ministro iha tempo neba, ho preokupasaun ba crime nebe'e ma'ak envolve ukun-na'in no "pejabat" sira, ho matenek, Xanana foti "medidas de prevenção", hari instituisoes sira hanesan KOMISAUN FUNSAUN PÚBLIKA, KOMISAUN ANTI KORUPSAUN, POLISIA CIENTIFICA INVESTIGASAUN KRIMINAL, INSPESAUN JERAL ESTADU, KOMISAUN APROVISIONAMENTU, ho Parametrus leis seluk ligadu ho prosesu Konstrusaun Estadu, inklui Lei Kodegu Prosesu Sivil no Penal, Lei Orsamentu no Jestaun Finansas Públika, Lei Seguransa Sosial, Leis Expropriasaun, Lei Kodigo Trabalhu no seluk-seluk tan. 

Iha tempo "consulta popular" ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) iha Bazartete, 10 Agustu 2010, Xanana Gusmao afirma nia commitment no vontade politika hodi satan hasoru no kaer "oportunistas corruptos" sira. Iha biban neba, Xanana promete no assume dehan: "Atu kombate korupsaun ne’ebé agora ema barak koalia, Estadu hahu monta dadaun sistema hodi harii dadaun Komisaun Funsaun Publika, Komisaun Anti Korupsaun no agora dadaun Governu liu hosi Ministeriu Justisa halo hela memorandum entendimentu ida ho Governu Portugal atu harii Polisia Investigasaun Kriminal, atu iha loron ida bele lori ema sira ne’ebe halo korupsaun ba kadeia".

Iha video share iha media sosial facebook hatudu prova ida-tan katak Xanana laiha tempo ba retorika, tamba atu kombate korupsaun la'os kolia deit, em jeito, para ema atu dehan katak ita mak defensor ba anti-korupsaun maibe la hatene atu  halo saida hodi promove "boa governasaun", exclusivamente, hodi prevene no "avante" hasoru KKN.

Parte ida nebe bele halo "ema balun" isin "katar" no alergico quando Xanana dehan iha video share: "Hau husu boot, ita hotu defende to'ok "Komissaun Anti Korupsaun", atu hare to'ok buat sira uluk-uluk, uluk-uluk sira ne'e hotu ita bo'ot sira simu husi nebe, ita bo'ot manan deit 200 dolar e hetan fali buat ida ne'eee? Tamba ne'e Komissaun Anti Korupsaun tenki la'o".



Xanana nia "contrato politico" fo-fuan barak ona, ou seja, rezultadu mak ita hare ema sira pratika KKN ka halo crime lubuk ida mak sulan tiha ona ba kadeia Becora no Gleno, balun antri daudauk no seluk sei iha hela prosesu investigasaun. 

Ho prosesu tomak relativa ba kazu korupsaun, de facto, hetan kritika wai'n husi sosiedade no fila-fila adversario sira uza nudar trunfo hodi doko governo (Xanana ho AMP tinan 10 nian). Topico ne'e mos sai argumento estrategico ba adversariu politiku sira hodi kehe-ahi propaganda iha vespera Eleisaun Antesipada. Sira dehan katak "resultado governasaun tinan 10 nian ma'ak korrupsaun", maibe, AMP dehan "lae, ne'e propaganda laiha fundamentu", tamba konsidera korrupsaun ne'e aktu indivual no prova ona katak governo Xanana ho serio monta sistema no halo leis hodi kaer no sulan "corruptores" no "criminosos" sira ba "gaiola". 

Ba ida ne'e, ita hotu konkorda katak Xanana la'os koalia deit, maibe halo no kumpri duni nia promesa.  Firme iha komitmentu, profesionalismu no responsabilidade. 

Iha media sosial hau simu lian-litik barak husi vizinhos sira konaba kazu korupsaun.  "Mana Dalia dehan to'ok Ministro husi Partido Fretilin nebe ma'ak oras ne'e dadauk tama ona iha BECORA?" 

Ba litika ne'e, hau hanoin katak sira "soe-lia" tamba iha sira nia "ignoransia", dala ruma, ho pensamento katak corruptor no criminoso sira ma'ak ema sujeito husi Partido CNRT deit, nune'e sira hakilar bebeik "Xanana mak haki'ak corruptor ka criminoso sira". Hau foti kazu Rogerio Lobato no Nelson Santos nian. Ida, infelizmente hau nia tio rasik tamba crime cometido, hanesan notisia iha jornal Esquerda hakerek ho titulu "Timor: Rogério Lobato condenado a 7 anos de cadeia". Rua, Nelson Santos envolvido iha krime korupsaun, hanesan publika iha blog "O EÇA" ho titulu "Nelson Santos sob investigação, sobrinho de Manuel Abrantes, suspeito de peculato". Sei iha seluk tan, maibe ne'e hela ba leitor sira nia t.p.c. 

Iha ne'e, ita koko kontra faktus maibe argumentu rasik laiha, sa-tan ita lamas tun-sa'e evidencias ho teoria oioin hodi sustenta dei't ita nia teimosia. Enfim, como diz um velho ditado "contra factos não há argumentos".

Privilejiu seluk nebe hau apresia tebes iha encontro AMP Oxford ho  aprezentasaun husi delegado AMP sira husi Bristol, Peterborough, Crewe, Scunthorpe, Bridgewater, nebe, ho forma exemplar afirma sira nia comitment no total apoio ba trio Xanana-Taur-Naimori hodi continua ho mega projeto PEDN design husi governu anterior iha tinan 10 mai ne'e. Konaba kritika "governo Xanana tinan 10 la halo buat ida", hakerek-na'in sei partilha iha biban tuir mai ho apontamentos balun.  

Fila hikas ba tema korupsaun, hau hakarak termina hodi dehan katak korupsaun ne'e kronika ida, nia sai obstakulu bo'ot ba dezenvovimentu nasional no  fenomeno ida ho consequensia negativa ba vida sosial no ekonomiku. Atitude ilícita KKN mos prejudicial ba  "estado de saude" ita nia rain nudar Estadu Direitu Demokrátiku. 

Sira dehan, "Xanana haki'ak koruptor", Dionisio ho Akara dehan "nonsense", no hau sublinha, "ema sira iha Becora no Gleno bele sai sasin ba Xanana nia politika no determinasaun hodi kombate KKN". Hau sadik leitor sira nia lojika "iha ne'e, se los mak haki'ak koruptor?".  Pista ida mak ne'e "Xanana halo leis, kria instituisaun no lulun ema lubun ida ba kadeia". Pista seluk hela ho pergunta "sera que vizinho sira mak haki'ak koruptor?" Eis a questão!

Atu hametin ideia hau fiar katak Timor-Leste sei supera dezafiu hirak nebe preocupante em prol ba Libertasaun Nasional.

Apontamentu ida ne'e rezultadu husi obeservasaun badak iha familia AMP nia magna encontro iha Oxford, England, nebe, hotu-hotu considera educativo no esclarecedor, ho ênfase crime korupsaun. 

Hau-ata, apresia no agradece fuan ho laran ba maun bo'ot rua, representante ofisial AMP, Dionisio Babo Soares (CNRT) no Mericio Akara (PLP), nia tempo hodi fahe informasaun no conhecimento "realpolitik" iha ita nia rain.

Obrigada mos ba leitores sira nia tempu sani hau nia apontamentus ne'e, hein katak sei iha tempu nafatin hodi visita hau nia portal www.kiakilir.blogspot.com, tamba hau sei hakerek kona ba "desenvolvimentu tinan 10" nebe'e vizinho sira dehan "la halo buat ida".

Mission accomplished!

Buibere-oan, Dalia Kiakilir
Oxford, 01 de Abril 2018

sábado, 24 de março de 2018

Sim, Ita TIMOR OAN moris iha Realidade diferente


Soe Lia 
Moris iha Realidade Diferente

Deputados sira -  Defende sira nia posisaun/kadeira
Aileba Ain Tanan sira - Defende saida mk sira sinti/hare

Sim, ita moris iha realidade diferente;
Ami Aileba Ain tanan la domina POLITIKA,
Ami Aileba Ain tanan beikten hatene dt ami nia Moris...

Sim, senhores deputados iha razaun duni... ita moris iha mundos diferentes, Tamba sa?

Ita han diferente,
Hatais diferente,
Sapatu diferente, dala ruma aintanan deit...
Hela fatin Diferente,
Ami terus tamba dala ruma laiha aihan
Ami terus tamba dala ruma ami nia uma a'at la hadia
Ami terus tamba ami nia moris mk hanesan ne'e duni...
Ami nia realidade mk diferente duni...

Tamba ne mak wainhira iha loron bain2 kdo ami susar deputados sira liu ho kareta vidro metan hare halo finji la liga, maibe wainhira iha vespera Kampanha, halo finji, obriga a'an mai koalia, hakuak... fo netik dolar 1 depois dehan.. keta haluha ba vota ba hadia imi nia moris...

POLITIKA NE'E É UMA MENTIRA NO MORIS NE'E REALIDADE DUNI

SIM ITA MORIS IHA REALIDADE  DIFERENTE DUNI senhores deputados iha sira nia argumento iha vespera Kampanha mk koalia, ami Aileba Ain Tanan Beikten se'e tilun rona deit...

Dalia Kiakilir
Oxford, 24 Marsu 2018

segunda-feira, 19 de março de 2018

Temperatura Eleisaun Antesipada sa'e to'o hasa'e ita nia tensaun!


Prezidente da Republika ofisializa tiha ona loron Eleisaun Antesipada (EA) ba 12 de Maio de 2018. Iha contagem decrescente ne'e, tempo obriga adversariu politiku sira aselera preparativos ho estrategia definida hodi assegura votos uiteis husi parte ida no "raut-tasu" husi fatin seluk. Tempo ho espaco operasional iha Timor-Leste e ate sosial media "facebook" mos sai fatin potensial ba "batalha eleitoral", uza-ho ida-idak nia "truques". Lider balu mos lakohi "ketinggalan zaman" i sidadaun sira mos aproveita uza, goza no abuza espaco-liberdade nebe Mark Zuckerberg loke hela ba ita.

Infelizmente Without exception. Temperatura EA sa'e to'o hasa'e ita hotu nia tensaun. Ita nia neon mos la salva husi "pensamento cruel" hodi hasai liafuan sira la apropriado ba ema seluk, liuliu ba lider nasionais sira. Alvo propositados cibernautas sira ma'ak figuras nasionais hanesan Xanana Gusmao no Mari Alkatiri. Surpreendentemente enquanto Xanana "não está nem aí", Mari "precipitadu" ho nia propria presensa iha facebook. Imprudente tebes wainhira Mari hakerek iha nia "status" ho ironia ka soe lia ba ema ruma, publiku simu hasoru kedas ho ida-idak nia kôr kahur ho vicio "má-lingua", Ikus liu mak " O macaco quando não sabe dançar diz que o chão é que esta torto" o que significa isso? Consequencia veteranos sira simu hasoru statement ne'e ho hirus "PROVOKATIVO !?!??! 😥 Efeito boomerang  akontese no kona ba ita hotu...

Da'et ho movimentos Facebooker sira, iha status ida, ID Aga Freitas hakerek: "Vota Ba AMP lori Povu ba rai naruk Tamba Presidente CNRT la hatene Governo iha nebe'e". Hau, Dalia Kiakilir hatan: "Vota ba Fretilin sei lori Povu ba Rai Koak tamba SECGER Fretilin la konsegue kaer Governo".

Hau nia defesa ba status citado hetan resposta "kritiku" liu-liu husi vizinhos PD-F sira ho argumento defensivu ba sira nia interesse orientado ba Eleicoes Antesipadas.

Em resumo, hau expressa hau nia hanoin ba pensamento "típico" balun nebe'e dala barak dehan "Timor oan sira iha rai liur la sinti saida ma'ak akontese iha rai laran".

Zaman now, indiferente hela iha Timor no hela iha Liur. Ita iha seculo XXI. "Dunia selembar daun kelor". Hau vizita Timor dala hira ona. Hau hela iha Dili ho familia, vizita familia sira iha rai horis fatin Baucau, pasiar ba Balibo no fatin seluk-tan.

Hafoin Ukun-a'an, primeira vez fila hikas ba Dili, prima sira mai lori hau no hau nia oan foin tinan 2 ba Baucau. Viagem ne'e han oras 4 ba, no oras 4 fila. Estradas kondisaun laiha. Ami ba ho kareta Jeep nebe dehan ''ready for country road'' maibe, kondisaun estradas la fo "benvindo" ba ami nia viagem. Infelismente, rai-estrada ku'ak halo kareta tatidik no doko ami hanesan ''earth quake''. To'o iha uma, isin moras, ruin hotu to'os la konsegue bo'ok a'an... Tia sira hamaus, kumu isin ho remason, besik semana ida mak isin foin k'man fali.

Ikus, liu tinan 10, dala ida tan hau halo viagem ba rai doben Timor, oportunidade diak atu apresia hikas Timor  nia beleza paisagem, pemandangan furak. Planu estratejiku PEDN halo hela estradas ba ita hodi dulas halimar volante ho mamar, la to'os ona hanesan uluk hau sei kiik iha Timor no wainhira hau vizita hikas pela primeira vez depois tinan naruk "exilado" iha ema nia rain, Portugal. Iha biban seluk hau moz ba hare familia balun iha Atauro. Tasi mina halo ikan sira nani, haksoit no semo.  Furak demais! Atauro oan sira dehan, "uluk we torneira tiru hanesan lekirauk nia mi, agora ami bele enche ona piscina. Estrada, hanesan mana Dalia hare rasik, ne'e AMP mak halo. Uluk ami ba Makadade la'o loron-kalan, dolar didiak. Agora ami bele "gaya sopir mikrolet", tur hali'is, halai zigzag hafodak to'o tiha ona." Yiiiiihaaaa!!!

Portugal iha tempo neba, iha kondisaun balu, "ketinggalan kereta" kompara ho Timor  iha era "integrasaun". Timoroan sira emigra ba Portugal, iha tempu funu, hela iha fatin "miseravel" (se la dehan "kumuh". Parah!). Dehan, naran ida "amuku" nee sujeito ho realidade timoroan sira nia moris iha Portugal.

UK-Reino Unido nia historia nudar ESTADO, karik la sala, hahu kedas iha seculo XIII, iha tinan 1700 liu- ba. Do'ok demais halo komparasaun ho ita nia rain Timor-Leste proklama iha 1975 no restaura iha 2002. Dadauk ne'e hau hela iha sidade bonita oan ida lokalizadu iha  south-west Oxford nian. Atu ba pasiar iha  sidade boot ida bele lori oras. Ita "patinado" iha dalan, laos tamba movimento maibe condicoes estradas. Istilah menterengnya "Gali Lobang Tutup  Lobang"  gituloh. Uhh!!!

Teoria "Chefe do Guverno" ho "Maun Boot". Dehan katak Mari "konvida" servisu, Xanana "haruka" servisu, nia definisaun la klaru. Maibe hatan deit nune'e: ita hotu lembra difikuldades Chefe do Governo nia "konvida servisu" iha primeiro Governo tinan 2002. "Datang, duduk, diam dan ankat tangan". La kleur monu ho "governo maioria FRETILIN" iha 2006. Segunda oprtunidade, iha 2017, fo ba "a mesma pessoa" nudar Chefe do Governu, maibe monu nafatin, desta vez,  ba dala rua ho "governo minoria FRETILIN-PD". "Contrato assinado" Lito Vong, "teatro encenado" Aurelio Guterres, "deklarasaun precipitada" Somotxo, "tentativa de censura" Matias Boavida, no seluk-seluk tan, reflekta konfuzaun iha "lideransa" Chefe do Governo nian. Rui Castro dehan, "Mari ukun ho lei, Xanana ukun ho fuan. Lei = dita, fuan = hadomin". 

Vizinhos sira sempre dehan "tinan sanulu Xanana la halo buat ida", maibe at the same time, sira haluha tia katak sira uza, goza no abuza hela desenvolvimento "tinan sanulu nian. Finjidu!

Dalia Kiakilir
Oxford, 19 Marsu 2018

Publicação em destaque

Dalia Kiakilir "My Self"

“ Ohin hau pinta aban ho perspektiva matak, ho larametin katak realidade bele mosu hanesan iha hau nia mehi! ”  Dalia ,    Was b...