.
Tell Me Why - Jauh di mata dekat di hati? Tebes ka lae ;) Official Video Out Now, by Kiakilir Dalia & A-Takur ©SilentVoice Pictures Productions 2019. �� Homemade video. Hope to keep you entertained �� Music in 3 languages, Bahasa indo, English & Tetun. Enjoy Lovers❤
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

Ksolok

domingo, 29 de abril de 2018

BLUNDER POLITIKA Partido Fretilin halo ho efeitu ba Eleisaun


1. Ataka KRXG ho TMR. Laos fundador, laos figura save, no la organiza klandestina. Loos MB rua la funda duni ASDT ho Fretilin, mb sira rua funda CNRM ho CNRT nb hakoak ema hotu hodi lori TL ba ukun an liu husi referendum 1999. Depois Prezidenti Nicolau Lobato mate sira mak sai figura save, hamutuk povu ho igreija. Foto sira nian, sai materia importante iha demonstrasaun. Desizaun funu, unidade ho paz lidera ho trasa husi MB KRXG. Tb nee mak Komandante Lere dehan hau nian ibun lulik atu debate ho MB KRXG.

2. Klaim katak igreija ho Bispu sira pro PF. Realidade la iha nota pastoral hodi justifika klaim nee. De facto Amu Bispu Baucau dezmente nee hodi hatoo pozisaun Igreija netral, la suporta partidu ida. Tuir Amu Bispu Baucau hateten "se mk klaim igreija pro partidu ida, nee laos bosok deit maib bosok kompletu. 

3. PF hakarak halo mudansa ho kombate korupsaun. Nee signfika tenki hahu no la bele repete halok koruptu sira nebee ladiak. Maibe realidade atetude PF la suporta deklarasaun nee. Kareta ho kombustivel estadu lori ba halo kampanye. Nunee mos lao kampanye iha loron servisu uza perdiem. Mobiliza profesional saude halo servisu iha baze iha periodu kampanye nebe indideretamente halo kampanye iha loron servisu no uza rekursu estadu. Nunee mos instrumentaliza ho politiza funsaun funsionariu publika. Buat nebee lo'los la bele halo tanba nee hahalok koruptu, Tuir etika politika, ho boa governasaun, ema sira tuur iha pozisaun publiku hanesan PM, Ministru/Vise Ministru ho Sekretariu Estadu tenki "cuti" ka lisensa no husik kargu publiku temporariu hodi halo kampanye durante periodu kampanye, mb realidade lae. DR MA ho ministru sira kaer metin pozisaun publiku nafatin hodi halo asaun partidariu. Nunee uza rekursu estadu hodi benefisia interese politika partidariu ho interese privadu. Oinsa ita hakarak halo mudansa ho kombate korupsaun, se ita nian hahalok rasik hatudu abuzu poder no uza rekursu estadu ba interese partidu ho privadu. 

4. Iha kampanye 2017 PF uza soft strategy ho kampanye nebee foka ba programa ho buka hakoak ema hotu. Nunee La agresivu, la serang nian adversariu politika, no la temi milisi ho otonomi. Adegium kampanye popular liu PF nian mk "Fretilin manan, Xanana manan". Mb realidade Fretilin manan mb Xanana lakon. DR MA ho DR JRH "obriga" PR Lu Olo dissolve PN, maski sira hatene hela katak governu monu tanba programa la pasa iha PN, PR hatudu fali Aliansa Maioria Parlamental (AMP). AMP la konsege forma governu mak PR dissove PN, no bolu eleisaun antisipada. PR la halo tuir nee, buat nebee PR Lu Olo deklara rasik iha video nebee viral ona. PR halo tuir DR rua mb indireitamenta halo "traisaun" KRDTL ho MB Xanana nb suporta makas hodi Lu Olo hetan PR. Iha fatin seluk, PPN DR Aniceto Guterres uluk hakilar makas too kokorok uat atu sai hotu hodi kontra PPN anterior DR Vicenti Guterres hodi obriga tuun husi kargu PPN tb lakon konfiansa, kredibilidade ho moral husi membru PN. En kontrariu PPN Aniceto Guterres rasik kontra nia an ho halo moe nia an. Tuir etika politika ho boa governasaun PPN tenki organiza plenaria mb DR nee la halo tb lakon fuan boot. Buat nb DR Vicenti Guterres ho Dr Adriano Nascimento halo ho fuan boot ho simu hodi lakon pozisaun PPN ho VPPN tb manuver politika husi partidu sira inklui PF. Oinsa ho adegiun politika, PF manan, Xanana manan? Oinsa hametin nasaun direitu demokratiku, se KRDTL no rejimentu PN rasik ita viola? Nee mk dehan "air madu dibalas dgn air tuba". Agora PF uza hard strategy hodi ataka adversariu politika hodi dehan Xanana laos figura sentral rejistensia, la organiza klandestina, governu Xanana tinan sanulu la halo buat ida, stipula ema sira kritika sira hanesan tebeledor, otonomi ho milisia. Impresaun katak ema sira iha PF mk lutador, no seluk lae. Nee blunder boot ida tb iha eleisaun, PP buka votu ba ukun, laos halo skrin ho sertifikasaun veteranu. Hahalok sira nee deit iha tendensia viola KRDTL, no nee haruka sinal ba votante katak lider PF susar kaer metin sira nian lia fuan. Se Xanana deit sira halo hanesan nee, sa tan ema baibain, aat liu tan ema eis otonomia. Se dezenvolvementu rasik lao hela, iha progresu, inklui ZEEMS, maski iha mos limitasaun balu mb iha kampanye ita nega buat nb halo hamutuk. Hahalok ho stipulasaun sira nee hatudu katak politika rekonsiliasaun, hakoak ema ho kumpri valor non diskriminavu iha nasaun direitu demokratiku foin too deit iha nivel persepsaun ho deklarasaun politika, maibe sedauk internaliza tomak iha asaun politika.

5. Deklara no stipula katak AMP la iha programa. Mb realidade AMP iha programa. AMP iha PED 2011-2030 nudar vizaun naruk hodi lori povu ho nasaun ba oin. Nunee mos governu anterior iha programa nb elebora husi PED 2011-2030. Programa sira nee mk PF ho VII Governu kopia mos barak. Ikus mai AMP iha plata forma politika ho programa nb dezenvolve detailu laos deit kobre dezenvolvimentu iha nivel nasional mb mos akresenta programa per munisipiu. Vizaun ho programa boot AMP nian mk dada kadoras gas mai TL hodi estimula kresimentu ekonomia non minarai, diversifika rendimentu, hamosu oportunidade ba Timor oan hodi domina kuinesimentu ho teknolojia ho kriasaun servisu rihun ba rihun husi spin off (multiplier effect) kadoras mai TL. Nee mk sira bolu soberanu ekononia, hodi hakompletu soberanu politika. 

6. Lider PF duun Xanana halo peregrinasaun iha liur uza osan estadu. De facto Xanana halo servisu boot povu ho nasaun nian hodi negosia no hakotu FM. Tinan hirak liu ba povu inklui joven ho estudante halo demonstrasaun barak nebee involve ema barak iha embaisada Australia hodi suporta Xanana hodi lidera no negosia FM. Xanana kumpri fiar ka konfiansa povu ho nasaun. Nian ba Indonesia, Australia, EUA, Europa, Malaysia ho seluk tan hodi halo negosiasaun no buka suporta husi nasaun seluk. Nian laos ba halo peregrinasaun mb nian lori vitoria FM ba povu ho nasaun, buat nebee hanesan mehi no nudar milagre boot ba TL. TL nudar nasaun kiik maibe nian forsa no kredibilidade boot tebes iha mundu tb lideransa Xanana bele halo vitoria hasoru Indonesia ho Australia. Nunee mos paz ba mundu hanesan Afrika Central, Guinea-Bissau nebee ONU ho nasaun doador sira rende tiha ona hodi halo inisiativa hodi hadame. MB KRXG konsege fo dame. Prosesu hamusu dame iha entre Timor oan ho Timor oan, Timor oan ho Indonesia, Australia, nee model ho konseitu dame nebee aprosimasaun husi fuan ho kultura. Hare problema ho konflitu nuda ema laran, no tuur hamutuk hodi rezolve problema nudar parte integrante ema laran. Laos ema liur nebee dita sira nian konseitu ho obriga parte konflitu simu tuir sira nian konseitu. Modelu dame, dialogu, rekonsiliasaun, hamutuk, ho dame nee sai konseitu ho modelu ida nebee matenek nain iha mundu buka aprende hodi dezenvolve sai teoria rezulasaun konflitu no negosiasaun entre nasaun kiik ho nasaun boot. Lee Kuan You nudar lider nasaun kiik ida lori Singapura mundialmente sai respeitadu ekonomikamente, no MB KRXG lori TL nudar nasaun kiik ida mundialmente respeitadu politikamente, no sei iha track ba halo progresu ekonomia, karik hetan oportunidade halao nian mehi sira nee.

Blunder politika sira nee bele iha efeitu politika boot tebes ba PF. Gosta ka la gosta programa mudansa status quo nebee sai arma PF nian hodi ataka AMP sai tumpul tanba lider ho ema PF sira nian hahalok aat liu fali status quo nebee sira hakarak muda nee. Klaim buat ida nebee estratjiku no probalidade bele efitu positivu ba PF, hanesan klaim igreija suporta PF, maibe depois amu sira nega, nee pukulan telak, no la benefisia kampanye PF. Duun MB KRXG halo peregrinasaun, mb de facto lori vitoria FM ba povu ho nasaun hodi hametin soberanu politika, no bele tulun haforsa soberanu ekonomia. Buka redus influensa MB KRXG ho MB TMR iha luta iha tempu okpuasaun, maibe nee hanesan "senjata makan tuan", tanba povu ho Timor oan hotu sei sai sasin moris. Iha politika se mak halo blunder, sei mosu konsekuensia politika. Hare tok kazu Governur Ahok, nian populer tebes, elektabilitas la iha tandingan, maibe tb halo blunder politika kiik ida, ema blow up, nian lakon.***
Dili 29 Abril 2018

segunda-feira, 9 de abril de 2018

FRETILIN HO NIA ALIADOS TRAIDORES DA PATRIA POST INDEPENDENÇIA


Fretilin nudar Movimentu Libertasaun Nasional nia komparasaun ho movimentu rai seluk:
  1. Frelimo - Frente de Libertasaun de Mozambique
  2. FSLN -Frente Sandinista Libertasaun Nasional Nicaragua
  3. FLN - Frente de Libertasaun Nasional Algeria
  4. TANU - Tanzanian African National Union
Iha politika kontemporania movimentu libertasaun sira, husi uluk kedas bainhira Fretilin luta ba ukun an ninia konseitu no karakter politika orijinal no orientasaun politika i idiolojia hanesan mos ho movimentu libertasaun nasional nebe maka temi iha leten.

Post independensia, ( restaurasaun independensia 2002 ) Fretilin uza ema tur iha posisaun estratejiku membru guvernu sira la refleta nia orijinalidade nudar nasionalista i revolusionariu maibe fiar ka konfiansa liu traidores da patria sira iha nivel desizaun importante nasaun nian.

Tuir mai ita hare no kunhese partido ho nia aliadu traidores sira mak ukun no goja naran sagradu mak ema rihun atus ba atus nia sakrifisiu:
  1. Mari Bim Amude Alkatiri PM 2002-2006, 2017-2018 nasionalista. Maun Djafar Alkatiri Ex embasador TL ba Malazya traidor da patria uluk liman ain Komamdo Resort Militer - KOREM Dili, Komando Operasional Keamanan Timor- Timur- KOOPSKAM. Alin Ahmad Alkatiri traidor lider Pemuda Pancasila.

  2. Estanislau Aleixo da Silva ex PM, ex Vise PM, atual ministru agrikultura nasionalista. Oan husi traidor da patria lider APODETI Luis Aleixo da Silva Bupati ba dala uluk Kabupatem Manatuto 1976-1984

  3. Jose Reis atual ministru adjuntu primeiru ministru, grande oportunista iha tinan 1989 bainhira nia maluk estudantes sira iha Bali - Jawa asina petisaun ba Sekretariu Jeral ONU Xavier Peres de Cueller husu referendum nia lakoi asina.

  4. Aisha Basarewa vise ministra financas 2002-2007 traidor da patria lider FPDK Kabupatem Dili

  5. Mariano Lopes da Cruz inspektur jeral du estado 2002-2007 integrasionista traidor da patria maun husi inimigu nomor 1 kontra ukun-an Francisco Lopes da Cruz

  6. Raul Muzaco vise ministru obras publika 2005-2007 oportunista i traidor Komanda grupo militar UDT sira halo golpe kontra povu maubere- Fretilin iha loron 11 Agustu 1975

  7. Aurelio Guterres ministru dos negosiu estranjeirus traidor iha tinan 1998-1999 ho nia maluk intelektual sira fo advise ba enviadu espesial / utusan khusus ONU Jamsheed Marker katak otonomi mak diak liu

  8. Valentim Ximenes ministru Estatal integrasionista traidor. Iha tinan 1995-1996 iha UNTIM bainhira estudantes sira halo manifestasaun nia fo informasaun ba intelijensia sira 

  9. Manuel Vong ministru Turismu traidor da patria iha tinan 1999 lidera Otonomia nia iha Kabupatem Manatuto

  10. Rui Gomes ministru Financas traidor da patria Ex pejabat BAPEDA TK I Timor-Timur iha fulan fevereiru 1992 ba ho delegasaun nivel alto Indonesia nian iha ONU - GENEVE lee estatmentu kontra vontade povu Timor ba ukun an
  11. Sebastiao Ximenes vise ministru justisa traidor lider BRTT
  12. Jose Anuno vise ministru estatal traidor lider Otonomi Kab. Oecusse
Movimentu libertasaun sira, FSLN iha nia guvernasaun lidera husi presidente Daniel Ortega, FRELIMO lidera husi presidente Samora Machel, TANU lidera husi Julius Nyerere i FLN lidera husi presidente Ahmed Ben Bella, ema sira tur iha guverno mesak nasionalista i revolusionariu tamba post independensia nudar fundasaun ba patria presiza ema ho moral i responsabilidade forte.

Konkluzaun:
  • Fretilin lidera husi Mari Alkatiri prefere ka hadomi liu ema traidores sira duke nia kompatriota no nasionalista sira
  • Fretilin nudar membro Sosialista Internasional uza naran Frente i Revolusionariu mas na realidade nudar partidu nakonu ho traidores- oportunista no nia aliadus sira.
Luciano- Romano
- Membro Departementu Informaçao e Segurança RENETIL 1989-1994 Bali- Jakarta
- Responsavel Departemento Agitaçao e Propaganda Politica RENETIL 1994-1996 Lisboa Portugal
- Chefe Representaçao Resistençia Timorense 1996-1999 Republica Irlanda e Cordenador RENETIL Irlanda e Reino- Unido
_______________________
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=2029881743896946&id=100006254205105

quinta-feira, 5 de abril de 2018

Figura QUEIMADO - para figur cacat iha Frente Diplomatica uluk

Figura QUEIMADO - para figur cacat iha Frente Diplomatica uluk mak ohin loron prepara lao hamutuk ho lider partido Fretilin sira hodi buka votos ba povo Maubere iha Elisaun Antesipada mai.

Abilio Araujo, iha nia tempo nudar estudante faculdade economia Universidade Nova Lisboa bainhira rejime Salazar monu iha abril 1974 sai porta voz ativa grupo nasionalista - revolucionario iha sociedade Timorense iha Portugal liu husi Casa Timor iha Lisboa. Nia companheiros da luta sira Antonio Carvarinho, Vicente Sahe, Borga da Costa, Helio Pina, Inacio Fonseca, Roque Rodrigues, Rosa Muki Bonaparte, Felicidade Lopes Li, Venancio Gomes da Silva, Oscar Faria Sanches, Fernando Teles Txhai no sira seluk. Abilio ho talento poeta e cantor quase domina actividades iha Portugal hamutuk ho nia esposa Guilhermina Araujo.

Abilio fila mai Timor iha meado 1974 ho nia grupo i sira ho visào revolucioario consegue influencia grupo Xavier no Nicolau Lobato hodi muda naran ASDT ba Fretilin. Ho razaun escola Abilio fila ho nia fen ba Portugal iha 1975 nia laran antes militar Indonesia mai invade ita nia rai.

Durante tempo barak Abilio Araujo asume cargo importante iha rai liur nudar Chefe Delegacào Externa Fretilin ho baze iha Lisboa halo nia ligasaun besik ba lider politiku Portugues nian.

Iha tinan 1991 bainhira masakre Santa Cruz acontese Abilio Araujo comesa muda nia politika i hamutuk ho embasador boneka Suharto Francisco Lopes da Cruz hetan apoiu financeira husi guverno Indonesia liu husi minstro Ali Alatas ho embasador Fanny Habibie iha Londres Reino Unido, halao sorumutu iha Inglaterra iha tinan 1993 hodi promove politika Indonesia nia iha Portugal, Eropa no rai seluk sobre aceitaçao Timor nia integracao ho Indonesia. Nunee iha Setembro 1993 liu husi Congresso Extraordinario Fretilin iha Portugal hasai- pecat- PERSONA NON GRATA Abilio husi cargo Chefe Delegaçao no mos membro CCF i nia esposa Guilhermina Araujo mos hasai husi membro CCF. Comesa husi nee Abilio sempre sai Front Line defende Integraçao iha Portugal no fatin seluk. Iha loron 5 maio tinan 1999 asina acordo iha Nova Yorke ONU entre ministro Ali- Alatas no ministro Jaime Gama sobre referendum Abilio Araujo ho nia grupo halo campanha ba OTONOMIA nia iha Portugal liu husi TV jornal no meios seluk. Iha loron 30 Agusto 1999 bainhira ami vota iha Lisboa Abilio CS sira hetan votos 17 ba OTONOMIA nia.

Rogerio Lobato ex oficiais militar tempo colonia Portugues lidera grupo militar nacionalista armada sira halo Contra Golpe- contra UDT iha fulan Agusto 1975 nia laran.

Falta loron 4 militar Indonesia atu mai invade Timor liu husi desizaun CCF eh Guverno Fretilin delega Rogerio hamutuk ho Alkatiri no Horta ba rai liur hodi buka apoiu ba TL nia luta.

Comesa tinan 1976 too 1985 Rogerio tempo barak liu hela iha Mozambique.

Iha tinan 1985 Rogerio involve TRAFICO DIAMANTE - NAUK OSAN MEAN iha Angola hetan kaer husi autoridades Angolano i liu husi Tribunal Luanda condena nia i hatama ba comarca ba tinan walu. Ho razaun solidaridade nunee iha tinan 1986 nia rohan Presidente Angolano Jose Eduardo Dos Santos fo INDULTO ba Rogerio ho syarat ka condiçào la bele sama tan rai Angola i tinan 1986 nia laran Rogerio hasai husi membro CCF. iha tinan 1988-1989 Rogerio halo ligaçao ho lider Movimento Independentista Aceh - GAM Sr Hassan Tirro halo contacto ho lider Libya Muamar Gadaffy i lori jovem Timor nain 13 husi Portugal ba aprende- treinamento- formaçao TERRORISTA iha Libya.

Husi tinan 1990 too 1999 loron referendum Rogerio Lobato iha Portugal halao nia vida nudar Timor oan iha ema nia rai i servisu nudar segurança ba Companhia privado (SATPAM) i actividades resistencia iha decada 90 nia nunca... nunca involve tan TOO UKUN AN.

Concluzaun :

Abililio Araujo husi nacionalista- revolucionario ba Integrasionsta- OTONOMISTA. GRANDE TRAIDOR DA PATRIA

Rogerio Lobato husi nacionalista- revolucionario ba NAUK OSAN MEAN- KOMARKA ba TREINAMENTO TERORISMO iha Libya mai aplica iha Timor bainhira nia asume cargo ministro Interior nia implementa hodi fahe kilat ba ema civil sira i Tribunal Dili condena tama comarca i hetan INDULTO husi Presidente Ramos Horta

Luciano Romano

- Membro Departemento Informaçào e Segurança RENETIL 1989-1994 Bali- Jakarta
- Responsavel Departemento Agitaçao e Propaganda Politica Renetil 1994-1996 Lisboa Portugal
- Chefe Representacao Resistencia Timorense 1996-1999 Republica Irlanda e Cordenador Renetil Irlanda- Reino Unido
____________________________
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=2027319750819812&id=100006254205105

terça-feira, 3 de abril de 2018

Karta Nakloke ba Nobel da Paz José Ramos Horta

Caro amigo/irmão,  hau kumprende ita nia pozisaun iha corrida "halai-taru" ba Eleisaun Antesipada nebe hakbesik mai dadauk ona  iha ita nia Rain Timor-Leste. Como ita rasik hatene, hau, Dalia Kiakilir hanesan mos sira seluk sempre hadomi ita nia obra majistral, sai exemplu inspirativu ho karisma Premiu Nobel ba Paz. Maibe, iha momentu ida ne'e ami sinti katak estatutu ne'e "lakon" ninia folin, pura e simplesmente, da'et ba ita nia deklarasaun hirak ikus-ikus nebe haklaken iha media, hatudu mos-mos ita nia pozisaun no interesse hali'is ba politico-partidario. Folin wain nebe ma'ak ami nudar povu hakarak no hein husi maun bo'ot ma'ak liafuan sira nebe fo mahun, paz no estabilidade, nakonu ho esperansa. Nune'e iha Eleisaun ne'e, ami bele exerce ami nia direitu civico ho tranquilidade.

Hanesan ita hotu asiste dadauk, temperatura Eleisaun Antesipada cada vez manas liu-tan, ate to'o iha pontu ida ita nia Primeiru Ministru VII Governu Jestaun Mari Alkatiri rasik laiha kontrolu ba ninia liafuan wainhira utiliza redes sosiais (facebook), ate hatudu falta de respeito ba lideres nasionais sira, nomeadamente Xanana Gusmão. Nune'e, de forma impulsiva, fomenta agitação entre cibernautas no lider partidarios sira seluk.

Karta nakloke ne'e hau desidi hakerek ho hanoin ba clima preocupante resultado husi publikasaun sira espalha iha redes sosiais. Nudar sidadaun, hau hare, hau rona, hau triste no preocupa tebes.

A situação é lastimavel.  De si exmo Senhor Premio Nobel da Paz que também considero um heroi, espero palavras de esperança uma gota de àgua para baixar a temperatura.

Hakuak metin amigo nebe'e hau sempre admira!

Mau-Buibere oan
Dalia Kiakilir
Oxford, 02 de Abril 2018

*Karta nakloke publika ohin 03 de Abril 2018 iha jornal Timor Post

Publicação em destaque

Dalia Kiakilir "My Self"

“ Ohin hau pinta aban ho perspektiva matak, ho larametin katak realidade bele mosu hanesan iha hau nia mehi! ”  Dalia ,    Was b...