.
Tell Me Why - Jauh di mata dekat di hati? Tebes ka lae ;) Official Video Out Now, by Kiakilir Dalia & A-Takur ©SilentVoice Pictures Productions 2019. �� Homemade video. Hope to keep you entertained �� Music in 3 languages, Bahasa indo, English & Tetun. Enjoy Lovers❤
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

Ksolok

sábado, 5 de maio de 2018

Reflesaun Badak Iha Ambitu Eleisaun Antesipada 12 Maiu 2018

Hakerek husi. Carinton Salazar G Freitas 


Loos Ita Bele

Ema seluk iha liur ne’ebá dalaruma husu konaba ejistensia demokrasia iha Timor-Leste ne’e oinsa loos maibe hakarak realsa de’it katak, la kleur tan ita hotu sei sai sasin ba festa demokrasia ida ne’ebé primeira ves akontese iha rai doben ida ne’e. Ejerse ita nia direitu ba daruak iha Eleisaun Antesipada ne’ebé sei bolu kolaborasaun tomak husi entidades no partes hotu-hotu nia responsabilidade atu ba vota tuir konsiensia direta no sekreta no espera katak ho ejerse ita nia direitu ne’e bele solusiona buat ruma ba rai avo lafaek nian. 

Istoria hatudu katak maske ita mai husi diferentes origen, sukus, reliziaun no kor maibe ita hamutuk konsege transforma Timor-Timur sai Timor-Leste ida ne’ebé hamrik iha mundu rai klaran hanesan nasaun ida ne’ebé independente, livre no demokratiku. Ema barak laran moras no inveisa ho ita nia susesu hodi hakleuk ita nia istoria, hakleuk ita nia konstituisaun, hakleuk ita nia hanoin hakarak hateten ba Inan, Aman, Maun, Alin, Feton, no hotu-hotu katak dezafiu ida ka rua de’it sei la konsege estraga ita nia maturidade no mentalidade ida ne’ebé que forte tebes antes akontese eleisaun antesipada ida ne’e.

Mai ita hotu hateten lae ba diskriminasaun, lae ba hahalok immoral sira, lae ba liafuan aat no insultas sira, hamutuk ita tane ita nia nasaun hanesan nasaun ne’ebé forte iha Sudeste Asiatiku no hakbiit liutan demokratiku hanesan uma mahon, matak malirin ba ita hotu.

Ita nia lideransa sira servisu makas tebes antes ne’e komesa husi hahu, hatutan no too hakotu no nudar povu ita tomak konsege reklama ita nia vitoria liu husi eleisaun referendum 1999, ikus mai rejultadu hatudu katak ita mos sai nasaun ne’ebé firme tamba sira, no ita hotu nia partisipasaun ne’ebé boot tebes iha prosesu tomak hahu husi konstrusaun funu to’o konstrusaun estadu. 

Ohin loron ita bele toba iha dalan ninin wainhira la’o dalan sinte kolen no dukur, ita bele la’o kalan husi Suai ba Lospalos sinte kolen bele toba iha same iha ailaran wainhira hakarak la tauk ba buat ida, la tauk ba ameasas no intimidasaun sira, tamba ita hetan ona direitu ida ne’e.

Vitoria lolos no boot mak vitoria ne’ebé ita sinte, la’os la’os vitoria boot ne’ebé ita simu. 

Maske nune’e ita simu ona vitoria maibe ita seidauk sinte vitoria ne’e rasik hakbesik aan ba sentru votasaun sira hodi hato’o hikas ita nia liman rohan balun, ita nia partisipasaun balun, maske tenki hein kleur oras ida, oras rua ka oras tolu hatudu netik ita nia espiritu sabedoria, espiritu nasionalismu no dedikasaun ba ita nia rain lulik ida ne’e.

Loos Ita Bele 

Haksumik husi krizes oin-oin no hatudu ba mundu tomak katak ita bele, ita hatudu ona maske ho forsa ne’ebé bele sukat maibe ita halo ona buat barak ba ita nia rain doben ida ne’e.

Ita hotu hasan hikas sentidu nasionalismu no patriotismu iha ita nia kabas ba dala ida tan, maske la hakerek istoria maibe realidade agora tenki hakerek hikas iha jornada eleisaun ne’ebé akontose iha tinan rua tuir malu 2017 ho 2018.

Forsa nafatin inan, aman, maun alin sira iha kualker fileira demokrasia.

Kbiit foun sei mosu, mentalidade foun sei mosu, wainhira ita hotu hamutuk atu muda mundu ne’e no liu-liu muda timor-leste sai hanesan ijemplu maturidade politiku ba nasaun postu komflitu sira, no liu-liu ba nasaun foun sira ne’ebé foin koko atu hari sira nia aliserse. 

Presija hakas aan atu fo hanoin nafatin ba ita nia avo, ita nia tiun/tian, ita nia maun/mana sira atu bele fo hikas naroman foun mai ita liu husi hahalok moris ne’ebé diak, ambiente ne’ebé saudavel, ambiente ne’ebé nakonu ho damen, ambiente ne’ebé ema tomak preukupa ho ninia aan no ba nia nasaun liu husi dalan ne’ebé adekuadu no demokratiku no forte.

Hare ba realidade ne’ebé akontese iha ita nia rain bele nota katak sei iha buat barak ne’ebé sei falta, buat barak ne’ebé presija hadia, buat barak presija hadiak liutan no hanesan Timoroan ita sei la husik ita nia rain kontinua ho situasaun ida ne’e, ita nia dezinvolvimentu presija abansa, ita nia eskola sira presija iha akreditasaun ne’ebé diak, ita nia emar sira presija iha kondisaun saude ne’ebé adekuadu, ita nia inan feto sira liu-liu ba kazada sira presija iha kbiit naton maske sira la’os xefe ba familia ida, maibe sira mos bele hetan rendimentu hodi apoiu hikas sira nia familia kiik sai hanesan familia ne’ebé forte tebes. 

Vitoria de’it sei labele halo buat ida se ita labele sinte saida mak iha vitoria ne’e nia laran.

Mai ita hamutuk hakbiit fali ita nia sentidu nasionalismu, ita nia sentidu patriotismu servisu makas liutan hahu husi ita nia aan rasik hodi bali ita nia maluk sira ne’ebé kbiit laek, hodi bali ita nia maluk sira ne’ebé iha partidu sira seluk, hodi bali inan feto sira ne’ebé hakilar maske lian la rona, hodi bali maluk kbiit laek sira ne’ebé halerik hela iha dolok ninin, dolok kuak, mota kuak no foho leten ne’ebá, hateten ba sira imi nia partisipasaun, imi nia esforsu no ita hotu nian mak ohin loron ita nia nasaun sai boot no forte iha mundu rai klaran.

Mai ita hamutuk kontra esplorasaun sira, hamutuk ita kontra esplorasaun husi moras ba ema, hamutuk ita kontra esplorasaun husi ema ba ema, hamutuk ita kontra esplorasaun husi riku ba kiak, hamutuk ita kontra esplorasaun husi ema matenek ba ema beik sira, liu husi dalan ne’ebé demokratiku. Hakbesik aan ba sentru votasaun sira hodi hamutuk ita sai sasin ba festa demokrasia no hatudu sinal la iha ema ida hela iha kotuk.

Ita nia istoria ida de’it hahu husi Don Boaventura to’o 1975 mai too iha 1999, hakerek nanis ona ita nia aman, ita nia inan, maun sira konsege halo buat lubuk ba rai ida ne’e konsege transforma rai ida ne’e ba moris mesak, moris livre no independente iha mundu rai klaran.

Eleisaun Antesipada besik ona loke fuan ho laran, loke matan ho neon katak ita mak hakerek ita nia istoria rasik, ita mak dirige rasik ita nia dalan hanesan sarani katolika, eleisaun ida ne’e atrabesa kedas ho fulan rosariu Nain Feto Maria Auxiliadora nian, nune’e husu boot nain feto kontinua tulun ita, hadok ita husi sala no hakuak ita hotu iha dalan ne’ebé trankilu no damen.

Fulan ida ne’e mos sai hikas momentu ida ne’ebé hafanu hikas ita nia aan, tempu ita nian atu hakbiit nafatin demokrasia no hanesan maklokek ba jornada VIII Governu ne’ebé forte no valente. Ema barak bele hateke ita ho matan sorin, ema barak bele koalia aat ita, ema barak bele la gosta ita demokrasia nia lalaok mak nune’e ona. Ita hein mehi ne’ebé ita hakarak liu husi ejerse ita nia diretu iha sentru votasaun sira.
Obrigadu wain

Autor hakerek la reprejenta partidu politiku ka isntituisaun ne’ebé servisu ba maibe hanesan expresaun simples nudar sidadaun bain-bain iha rai ida ne’e.


Kritikas no opiniaun bele hato’o ba 
Carinton15@gmail.com
+67077903355

quinta-feira, 3 de maio de 2018

CNRT Hakribi Korupsaun, Tan Nee CNRT Hari CAC

Presidente CNRT Kay Rala Xanana
Partidu hotu hotu hakribi no luta kontra korupsaun. Indikador ba nee haree ba saida mak kada parridu halo ona ba kombate korupsaun iha nasaun nee.

Partidu CNRT, liu husi IV to VI Governu halao ona politika importante lubuk ba kombate korupsaun. CNRT nia politika importante no sai save bot ba kombate korupsaun iha paiz nee mak kriasaun COMICAO ANTI CORUPCAO (CAC) iha tempu IV governu neebe CNRT mak kaer no lidera

CAC hari atu halao knar kombate korupsaun, husi prevene to prosesa koruptor sira ba tribunal. Liu husi IV to VI governu neebe CNRT mak lidera no kaer, CNRT mos hari no haforte kriasaun instituisaun inspeitoria geral iha nivel nasional no nivel kada ministeriu, ho objektivu prevene korupsaun iha estadu nia instutuisaun tomak.

Durante tinan 10 governasaun neebe lidera husi CNRT, CNRT mos suporta no halao eaforsu lubuk ona haforte knar no kapasidade institusaun judisiariu sira, husi miniteriu publiku to tribunal sira hotu. Nia objektivu ida mak hatur kbit forte ba instituisaun judisiariu ba prosesa kazu korupsaun sira.

Tamba nee sala bot no propaganda falsu deit kuandu iha parte ruma ka balun, no liliu partidu sira neebe kompete ho CNRT no ho AMP ba eleisaun antesipada 12 de maiu oin, dun partidu CNRT no AMP (cnrt nudar membru ida husi AMP) koruptor.

Se koruptor, tansa CNRT tenke hari fali CAC no inspeitoria geral no ministerial sira durante tinan 10 CNRT kaer no lidera governu ?

Se CNRT koruptor, tamba sa mak sira neebe dadauk nee tama kadeia tan kazu korupsaun, domina fali husi sira neebe laos militante no laos lider CNRT ?

Foti husi Rui Viana
https://www.facebook.com/abukayv/posts/10217801090165337

Sani mos artigos relacionados:


terça-feira, 1 de maio de 2018

PREDISAUN BA DINAMIKA POLITIKA BA OIN

Keta hirus maluk sira, hau nian predisaun pesoal la reprezenta organizasaun ruma, ba dinamika politika karik sei akuntese fulan ida ka rua tuir mai. Predisaun ne'e hau halo bazeia ba fenomena sosial politika agora lao dadaun iha ita nian rai doben, inklui mos linguazen politika ne'ebé lider sira hasai ba publiku durante kampanye EA. Linguazen lider sira laos deit ka "tidak semata mata" liafuan mamuk maibé fó hela sinal ruma ba sira nian objetivu politika pesoal. Objetivu politika institusional ka organizasional, ne'ebé eskrita formalmente iha manual partidu,  hanesan konseitu normativu partidaria deit. Maibé atu hateten deit katak "driving force" dinamika politika iha objetivu ne'ebé la eskrita husi nian lider sira.

Maluk sira ne'ebé lee karik hau nian predisaun, se gosta karik fo simbolu gosta deit, se la gosta hau nian predisaun tau deit simbolu la gosta, maibé husu favor keta insulta. Tan ema ne'ebé insulta ema seluk, nian kualidade hanesan ema, sai questionable ka dipertanyakan. Tuir mai hau nian predisaun

Seraque PP ida ka koligasaun bele manan too Kadeira 43 iha PN?

Atu PP ida hetan kadeira too kadeira 43 iha PN atu asigura dois tersus reprezentasaun iha PN persiza esforsu maka'as, bele dehan hanesan misaun impossivel. Kadeira 43 equivalen ho mais 475 mil votantes tenki vota ba PP ida ou akumulasaun votus husi PP no nian aliadu sira, se wainhira partisipasaun iha EA atinji 100%. Ou mais 350 mil se partisipasaun EA atinji deit 75%. Maibé se karik iha milagre bele akuntese. Se atinji duni numeru Kadeira 43 iha PN, PP ho nian aliadu politiku potensial sira, bele ukun ho estavel tan iha forsa politika ne'ebé prefeitu. Maibé hare dinamika politika agora, hanesan difisil tebes ba PP ida atu hetan kadeira 43 iha PN, meski hamutuk ho nian aliadu sira mos, nafatin difisil atinji kadeira 43 iha PN.

Se AMP manan ho votus 50% + 1 bele ukun ga lae?

Bele ukun, maibé nafatin sei iha instabilidade politika, tan joga politika bele akuntese. PR bele veta programa Governu, uza razaun hanesan mos, PN vota kontra programa VII GC, tan ita hatene katak PR agora sei sai hanesan atual Presidenti PF. Ou bele mos razaun seluk PR utiliza atu veta. Wainhira situasaun ne'e mosu persiza forsa politiaka iha PN atu kontra PR nian veta politiku.

Ema balun koalia katak atu kontra veta PR, PN tenki prienche quorum 2/3. Se nune, PF ninian reprezentasaun iha PN  maka mantein ho kadeira 23 ka liu kadeira 23, signifika PF sei sai forsa politika signifikante atu ultrapasa sirkumtansia politika ne'e ou bele mos sai bareira politika iha PN. Se karik lapersiza dois tersus quorum iha PN hodi kontra veta PR, ne'e diak tebes ba AMP. Maibé se persiza quorum 2/3 entaun iha posibilidade ba EA daruak...

PF ho PD hamutuk manan ho 50%+1, bele ukun ga lae? Se ida ne'e maka akuntese duni, PF no PD iha força politika sufisiente atu governa too tinan 5 mai. Iha força politika sufisiente, tan hau fiar kata PR sei la veta programa Governu.

Predisaun seluk maka;

1) Partidu ou Aliansa politiku iha EA mai sei laiha ida maka manan to'o votus 475 mil ka 350 mil

2) AMP tenki iha apoiu politika ate 43 Kadeira iha PN atu garante ninian governasaun too rohan

3) PF aumenta tan deit kadeira 2 ka 3 iha PN sei sai bareira boot ba AMP, meski AMP manan maioria absoluta. Maibe ho numeru kadeira aumenta rua ga tolu deit iha PN, PF bele mos konvida PD no PP seluk hodi ukun, no importante mk akumulasaun numeru kadeira minimu 33 kadeira iha PN sufisiente ona atu ukun.

4) Se aplika quorum 2/3, se AMP ho deit 33-42 kadeira, sei difisil tebes atu ukun. Maibé se la aplika quorum 2/3, ne'e diak tebes ba AMP

5) Se aplika quorum 2/3 iha PN ba desizaun interese nasional sira, iha posibilidade boot ba fali EA dala ida tan. Ou iha posibilidade seluk PR bele entrega ba militar atu kaer governu. Hanesan mos iha nasaun seluk.

6) Se militar kaer governu, vantajen barak liu sei monu ba Katuas X no Katuas TMR, duke ba PF, tan sira rua mai husi militar. Maibé ho kombinasaun sira rua nian, makelar projeitu sira keta mehi, tan karater TMR la gosta tebes ho makelar projeitu sira. Iha vantajen no disvantejen. Ida ne'e iha ligasaun ho linguajen politika makaas uituan husi lider balun durante kampanye.

Ho predisaun ne'e hau bele dehan katak so iha opsaun 4 deit maka sei mosu tuir mai;

1) Fo ba Fretilin ukun ba tinan 5 mai, se atinji duni kadeira 33 iha PN ou
2) Fo ba AMP ukun, se la aplika quorum 2/3 ou aplika mos, importante PR labele veta programa governu; ou
3) Militar maka ukun, lahatene too bainhira ou
4) Elisaun Antisipada laiha rohan. EA laiha rohan sei hamosu krize pior liu ba nasaun no povu.

Ida ne'e maka predisaun ruma, se laran mos ba nasaun no povu ne'e, hau iha esperansa bo'ot ba lider sira atu labele iha tan hamosu EA. Opsaun tolu seluk ba hau laiha problema, importante hakmatek ba povu no nasaun. Povu la izisi buat ruma ba lider sira, sira persiza maka hamutuk atu lori nasaun ne'e ba oin. Esperensia hatudu ona katak lider ida mesak sei la halo buat ida. HAMUTUK ITA BELE

Abraço


domingo, 29 de abril de 2018

BLUNDER POLITIKA Partido Fretilin halo ho efeitu ba Eleisaun


1. Ataka KRXG ho TMR. Laos fundador, laos figura save, no la organiza klandestina. Loos MB rua la funda duni ASDT ho Fretilin, mb sira rua funda CNRM ho CNRT nb hakoak ema hotu hodi lori TL ba ukun an liu husi referendum 1999. Depois Prezidenti Nicolau Lobato mate sira mak sai figura save, hamutuk povu ho igreija. Foto sira nian, sai materia importante iha demonstrasaun. Desizaun funu, unidade ho paz lidera ho trasa husi MB KRXG. Tb nee mak Komandante Lere dehan hau nian ibun lulik atu debate ho MB KRXG.

2. Klaim katak igreija ho Bispu sira pro PF. Realidade la iha nota pastoral hodi justifika klaim nee. De facto Amu Bispu Baucau dezmente nee hodi hatoo pozisaun Igreija netral, la suporta partidu ida. Tuir Amu Bispu Baucau hateten "se mk klaim igreija pro partidu ida, nee laos bosok deit maib bosok kompletu. 

3. PF hakarak halo mudansa ho kombate korupsaun. Nee signfika tenki hahu no la bele repete halok koruptu sira nebee ladiak. Maibe realidade atetude PF la suporta deklarasaun nee. Kareta ho kombustivel estadu lori ba halo kampanye. Nunee mos lao kampanye iha loron servisu uza perdiem. Mobiliza profesional saude halo servisu iha baze iha periodu kampanye nebe indideretamente halo kampanye iha loron servisu no uza rekursu estadu. Nunee mos instrumentaliza ho politiza funsaun funsionariu publika. Buat nebee lo'los la bele halo tanba nee hahalok koruptu, Tuir etika politika, ho boa governasaun, ema sira tuur iha pozisaun publiku hanesan PM, Ministru/Vise Ministru ho Sekretariu Estadu tenki "cuti" ka lisensa no husik kargu publiku temporariu hodi halo kampanye durante periodu kampanye, mb realidade lae. DR MA ho ministru sira kaer metin pozisaun publiku nafatin hodi halo asaun partidariu. Nunee uza rekursu estadu hodi benefisia interese politika partidariu ho interese privadu. Oinsa ita hakarak halo mudansa ho kombate korupsaun, se ita nian hahalok rasik hatudu abuzu poder no uza rekursu estadu ba interese partidu ho privadu. 

4. Iha kampanye 2017 PF uza soft strategy ho kampanye nebee foka ba programa ho buka hakoak ema hotu. Nunee La agresivu, la serang nian adversariu politika, no la temi milisi ho otonomi. Adegium kampanye popular liu PF nian mk "Fretilin manan, Xanana manan". Mb realidade Fretilin manan mb Xanana lakon. DR MA ho DR JRH "obriga" PR Lu Olo dissolve PN, maski sira hatene hela katak governu monu tanba programa la pasa iha PN, PR hatudu fali Aliansa Maioria Parlamental (AMP). AMP la konsege forma governu mak PR dissove PN, no bolu eleisaun antisipada. PR la halo tuir nee, buat nebee PR Lu Olo deklara rasik iha video nebee viral ona. PR halo tuir DR rua mb indireitamenta halo "traisaun" KRDTL ho MB Xanana nb suporta makas hodi Lu Olo hetan PR. Iha fatin seluk, PPN DR Aniceto Guterres uluk hakilar makas too kokorok uat atu sai hotu hodi kontra PPN anterior DR Vicenti Guterres hodi obriga tuun husi kargu PPN tb lakon konfiansa, kredibilidade ho moral husi membru PN. En kontrariu PPN Aniceto Guterres rasik kontra nia an ho halo moe nia an. Tuir etika politika ho boa governasaun PPN tenki organiza plenaria mb DR nee la halo tb lakon fuan boot. Buat nb DR Vicenti Guterres ho Dr Adriano Nascimento halo ho fuan boot ho simu hodi lakon pozisaun PPN ho VPPN tb manuver politika husi partidu sira inklui PF. Oinsa ho adegiun politika, PF manan, Xanana manan? Oinsa hametin nasaun direitu demokratiku, se KRDTL no rejimentu PN rasik ita viola? Nee mk dehan "air madu dibalas dgn air tuba". Agora PF uza hard strategy hodi ataka adversariu politika hodi dehan Xanana laos figura sentral rejistensia, la organiza klandestina, governu Xanana tinan sanulu la halo buat ida, stipula ema sira kritika sira hanesan tebeledor, otonomi ho milisia. Impresaun katak ema sira iha PF mk lutador, no seluk lae. Nee blunder boot ida tb iha eleisaun, PP buka votu ba ukun, laos halo skrin ho sertifikasaun veteranu. Hahalok sira nee deit iha tendensia viola KRDTL, no nee haruka sinal ba votante katak lider PF susar kaer metin sira nian lia fuan. Se Xanana deit sira halo hanesan nee, sa tan ema baibain, aat liu tan ema eis otonomia. Se dezenvolvementu rasik lao hela, iha progresu, inklui ZEEMS, maski iha mos limitasaun balu mb iha kampanye ita nega buat nb halo hamutuk. Hahalok ho stipulasaun sira nee hatudu katak politika rekonsiliasaun, hakoak ema ho kumpri valor non diskriminavu iha nasaun direitu demokratiku foin too deit iha nivel persepsaun ho deklarasaun politika, maibe sedauk internaliza tomak iha asaun politika.

5. Deklara no stipula katak AMP la iha programa. Mb realidade AMP iha programa. AMP iha PED 2011-2030 nudar vizaun naruk hodi lori povu ho nasaun ba oin. Nunee mos governu anterior iha programa nb elebora husi PED 2011-2030. Programa sira nee mk PF ho VII Governu kopia mos barak. Ikus mai AMP iha plata forma politika ho programa nb dezenvolve detailu laos deit kobre dezenvolvimentu iha nivel nasional mb mos akresenta programa per munisipiu. Vizaun ho programa boot AMP nian mk dada kadoras gas mai TL hodi estimula kresimentu ekonomia non minarai, diversifika rendimentu, hamosu oportunidade ba Timor oan hodi domina kuinesimentu ho teknolojia ho kriasaun servisu rihun ba rihun husi spin off (multiplier effect) kadoras mai TL. Nee mk sira bolu soberanu ekononia, hodi hakompletu soberanu politika. 

6. Lider PF duun Xanana halo peregrinasaun iha liur uza osan estadu. De facto Xanana halo servisu boot povu ho nasaun nian hodi negosia no hakotu FM. Tinan hirak liu ba povu inklui joven ho estudante halo demonstrasaun barak nebee involve ema barak iha embaisada Australia hodi suporta Xanana hodi lidera no negosia FM. Xanana kumpri fiar ka konfiansa povu ho nasaun. Nian ba Indonesia, Australia, EUA, Europa, Malaysia ho seluk tan hodi halo negosiasaun no buka suporta husi nasaun seluk. Nian laos ba halo peregrinasaun mb nian lori vitoria FM ba povu ho nasaun, buat nebee hanesan mehi no nudar milagre boot ba TL. TL nudar nasaun kiik maibe nian forsa no kredibilidade boot tebes iha mundu tb lideransa Xanana bele halo vitoria hasoru Indonesia ho Australia. Nunee mos paz ba mundu hanesan Afrika Central, Guinea-Bissau nebee ONU ho nasaun doador sira rende tiha ona hodi halo inisiativa hodi hadame. MB KRXG konsege fo dame. Prosesu hamusu dame iha entre Timor oan ho Timor oan, Timor oan ho Indonesia, Australia, nee model ho konseitu dame nebee aprosimasaun husi fuan ho kultura. Hare problema ho konflitu nuda ema laran, no tuur hamutuk hodi rezolve problema nudar parte integrante ema laran. Laos ema liur nebee dita sira nian konseitu ho obriga parte konflitu simu tuir sira nian konseitu. Modelu dame, dialogu, rekonsiliasaun, hamutuk, ho dame nee sai konseitu ho modelu ida nebee matenek nain iha mundu buka aprende hodi dezenvolve sai teoria rezulasaun konflitu no negosiasaun entre nasaun kiik ho nasaun boot. Lee Kuan You nudar lider nasaun kiik ida lori Singapura mundialmente sai respeitadu ekonomikamente, no MB KRXG lori TL nudar nasaun kiik ida mundialmente respeitadu politikamente, no sei iha track ba halo progresu ekonomia, karik hetan oportunidade halao nian mehi sira nee.

Blunder politika sira nee bele iha efeitu politika boot tebes ba PF. Gosta ka la gosta programa mudansa status quo nebee sai arma PF nian hodi ataka AMP sai tumpul tanba lider ho ema PF sira nian hahalok aat liu fali status quo nebee sira hakarak muda nee. Klaim buat ida nebee estratjiku no probalidade bele efitu positivu ba PF, hanesan klaim igreija suporta PF, maibe depois amu sira nega, nee pukulan telak, no la benefisia kampanye PF. Duun MB KRXG halo peregrinasaun, mb de facto lori vitoria FM ba povu ho nasaun hodi hametin soberanu politika, no bele tulun haforsa soberanu ekonomia. Buka redus influensa MB KRXG ho MB TMR iha luta iha tempu okpuasaun, maibe nee hanesan "senjata makan tuan", tanba povu ho Timor oan hotu sei sai sasin moris. Iha politika se mak halo blunder, sei mosu konsekuensia politika. Hare tok kazu Governur Ahok, nian populer tebes, elektabilitas la iha tandingan, maibe tb halo blunder politika kiik ida, ema blow up, nian lakon.***
Dili 29 Abril 2018

Publicação em destaque

Dalia Kiakilir "My Self"

“ Ohin hau pinta aban ho perspektiva matak, ho larametin katak realidade bele mosu hanesan iha hau nia mehi! ”  Dalia ,    Was b...