Ami Hakarak Avo Nana
.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

domingo, 14 de junho de 2020

“Patriotismo Constitucional”: Dr. Francisco Guterres Lu-Olo no General Taur Matan Ruak “... reigned, but did not govern” (Otto von Bismarck)

Martinho G. da Silva Gusmão
Docente da Filosofia, Coordenador Nacional - Movimento do Patriotismo Constitucional

Patriotismo Constitucional”: Dr. Francisco Guterres Lu-Olo no General Taur Matan Ruak “... reigned, but did not govern” (Otto von Bismarck)

Debate ho Docente Aniceto Guro-Berteni Neves no Mestre Memensio Sequeira Freitas halo ema barak gosta aprende liu tan ita nia CRDTL. Ema barak mos mak “share” ami nia artigo. Ida ne’e hatudu katak ema barak mak hamlaha no hamrok atu buka matenek liu tan! La falta mos, ema balun (la barak) nebe bele deit tolok ka insulta. Maibe, ne’e la’os sira nia sala tomak. Ida ne’e hatudu katak ukun’aan tiha, ita nia foinsae barak mak lakon destino no identidade nudar ema matenek no diak, no sai deit ema nebe lao iha nakukun laran.  

Tuir hau nia hare, debate konaba patriotismo constitucional lori ona informação barak, maibe mos halo iluminação ba ema barak. Nudar ida nebe loke uluk debate ida ne’e, hau aproveita buat barak husi belun docente no mestre ne’e. Liu husi sira na’in rua nia artigo, hau bele halo leitura klean liu tan, luan liu tan. Hau hakarak foti nafatin Mestre Memensio nia artigo atu selu tan tusan ida nebe hau seidauk hatan konaba – “GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO” ba Docente Guro-Berteni. Ba hau, liu husi “Viabiliza VIII Governo”, PR hamoris doutrina “GOVERNO DE FACTO, INCONSTITUCIONAL”, hanesan “ajaran sesat” nebe uluk Partido Fretilin hanorin ka halo propaganda iha 2007 to’o 2012. Hau nia hanoin, maski PR Dr. Francisco Guterres Lu-Olo fiar metin nafatin General Taur Matan Ruak hodi kaer volante VIII Governo, hatudu de’it katak sira nain rua bele “reigned but not governed” (bele sai liurai maibe la ukun); tan PR ho PM halo ona “a coup against constitution (Staatsstreich)” – golpe hasoru Konstituisaun, liafuan nebe hau hasai husi Otto von Bismarck (Cf. Otto Pflanze, Bismarck and the Development of Germany [vol. III], 1990: 77).

Atu bele hatudu GOLPE DE ESTADO ANTE CONSTITUIÇÃO hau foti tomak desafio husi Mestre Memensio nian (1) “saida los mak Konstituisaun atu leitor sira inteira didi’ak saida mak KRDTL ne’e rasik”; (2) “Estadu atu Falla duni ho Desizaun hosi Prezidente Repúlika”; (3) “pensamentu kona-ba desizaun PR Lú-Olo ne’e tuir kontestu Patriotizmu Konstitusional duni ka lae?”.

Molok hau atu tama klean liu tan, hau hato’o uluk lai katak hau nia tetum banati tuir “português” nia ortografia; la tuir ortografia “tetum-espanholizada” hanesan INL nia padrão nebe Mestre Memensio ho Docente Guro-Berteni banati tuir. Maiba ida ne’e la dun sura.
Saida mak Konstituisaun? “Constituição”, “Constitucional”, “Constitucionalismo

Iha definição konaba “Konstituisaun”, Mestre Memensio foti husi dalen Alemão hatutan Herman Heller nia hanoin iha Syanhuri, 2004: 32, hau cita tomak: (1) “Die Politische verfassung als geselschaftlich wirk lichkeit; konstituisaun reflete vida polítika sosiedade ida nian ba realidade. Purtantu kontén entendementu polítiku no sosiolójiku; (2) Die Verselbtandigte revhtsverfassung; konstituisaun nu’udar unidade ida ne’ebé moris iha povu. Purtantu kontén entendimentu jurídika; (3) Die geshereiben verfassung; konstituisaun hakerek iha dokumentu ida nu’udar lei supremu ne’ebé vigora iha Estadu ida nia laran”.

Tan Mestre la hatudu livro ida nebe mak sira hakerek, nune’e hau la bele hatene didiak sira nia hanoin (buka iha Google). Nune’e mos, Mestre foti tiha definição ne’e, maibe halo fali explicação seluk hodi sena tama “Preâmbulo” ba ninia kaixa laran. Hau sei hola hikas definição nebe iha, hakerek tuir saida mak hau hatene no hakesi ba Preâmbulo CRDTL. Hau sadere deit ona ba artigo ida husi Oliver Beaud, “Verfassung und Konstitutionalismus”, Trivium 30/2019 (Édition électronique, http://journals.openedition.org/trivium/6584 - ISSN: 1963-1820).

Uluk nana’in (1), “Die Politische verfassung als geselschatfilch wirk lichkeit” – laos tradução lolos, maibe Mestre hakerek “konstituisaun reflete vida politika sosiedade ida nian ba realidade” mos diak hela. Liafuan rua “wirk lichkeit” mak la dun los karik, ida hau hatene ne’e mak “wirklichkeit” (liafuan ida deit).

Wainhira le tun mai mestre Memensio nia artigo, hau la hare didiak saida mak nia hakarak atu dehan. Se hau la sala karik, conceito husi Alemão ne’e mosu atu halo klean liu tan expressão iha Latim dehan “ubi societas, ibi ius” – wainhira ema ruma hari’i sociedade ida, iha neba mos hatur justiça (direito) lolos nian. Liafuan “societas” (Latim) hanesan ho “polis” (Grego) ne’e mak “Gesellschaft” (Alemão). Iha duni “entendementu politiku no sosiolojiku” (ka, “geselschaftlich”). Hau bele sala karik, maibe, “Die Politische verfassung als geselschatfilch wirklichkeit” mak formula iha Preâmbulo CRDTL dehan,

“Plenamente consciente da necessidade de se erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA e institucional próprio de um Estado de Direito onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições DEMOCRATICAMENTE ELEITAS sejam a sua base inquestionável”.

Hau hanoin, confusão hahu mosu tan Mestre hare tiha “entendimento político e sociológico” (katak “Gesellschaft”), maibe lakohi explica didiak ninia hanoin konaba “wirklichkeit” ne’e atu hakait ba “realidade” deit ka ba “verdade” mos? Hau hanoin katak CULTURA DEMOCRÁTICA ne’e mak “geselschatfilch wirklichkeit”, nebe hare ba CULTURA (Firaku, Kaladi, Tasi-Feto, Tasi-Mane) nudar realidade, no DEMOCRACIA nudar verdade (normas e valores).

Ohin loron, Partido Fretilin (laos FRETILIN) mak iha ulun ho nia liman-ain PLP ho KHUNTO hamosu CULTURA foun ida iha República DEMOCRÁTICA Timor-Leste ne’e nia laran halo “golpe de Estado”. Tan nakdedar los atu ukun lalais Timor ne’e, Partido Fretilin “hadau” deit ona “Meja PPN”. Timor-Leste, ida “asli” ne’e la hatene hadau malu sasan iha UMA FUKUN. Timoroan asli ne’e iha lisan ida – sasan sira iha UMA LISAN no UMA LULIK ne’e todan itu hulan lisuk, kman ita lalin hamutuk. Sa tan wainhira ema aat mai hadau, ita “defende” mate’aan lori hatudu ita nia domin.

Hau hanoin wainhira PPN Dr. Aniceto Guterres hatene’aan katak nia tur iha Povo nia Kadunan Lulik ho dalan aat (“PPN de facto, inconstitucional”), nune’e hamutuk ho PLP no KHUNTO, sira koko atu ko’alia konaba “Karau Mutin” no “Igreja Catolica”. Halo nusa ba mos, CULTURA nia “geselschatfilch wirklichkeit” mak UMA LULIK ho UMA LISAN hakesi ho UMA KREDA. Partido Fretilin no PLP ho KHUNTO nebe sei sente aan Timoroan lolos, hahu sente fuan kanek no laran moras hare vandalismo no brutalismo hasoru “consciência moral” ida ne’e.

Hau hanoin, iha 20 de Maio de 1978, Nicolau Lobato halo discurso magistral ida, hodi dehan,

“Emergindo da noite colonial de quatro séculos, a FRETILIN forja a consciência nacional Timor, torna-se povo, sustenta esforçadamente, heroicamente, vitoriosamente a luta armada contra a vergonhosa agressão do expansionismo do neocolonial indonésio e avança afoitamente na senda da Revolução”.

Ba fali discurso 20 de Maio de 2020, PR Lu-Olo hatudu momos katak husi FRETILIN (boot) nebe iha orgulho ho dignidade aas tebes, ohin loron iha Alkatiri nia liman sai tiha Fretilin (ki’ik) FURADOR, nebe sobu rahun tiha ona consciência nacional Timor”, hamrik iha oin no sira mak ulu-uluk halo vergonhosa agressão do expansionismo do neocolonial” hasoru RDTL nia soberania rasik. Hau hanoin ida ne’e mak “golpe de Estado”. Saida mak FRETILIN hanorin iha 1974-1978, no saida mak Partido Fretilin halo iha 2002 too 2020, hatudu katak ita CONSTITUCIONALISMO mak la hanesan duni! Ita nia fiar ba CULTURA DEMOCRÁTICA mak la hanesan ona.

Agora (2), saida mak CONSTITUCIONALISMO ne’e lerek? Mestre Memensio hakerek “Die Verselbtandigte revhtsvergassung” katak “konstituisaun nu’udar unidade ida ne’ebé moris iha povu. Purtantu konté entendimentu jurídiku”. Hau hanoin Mestre foti Herman Heller nia liafuan husi Syansuri (ema husi Indonesia?), tan ne’e ninia dalen Alemão tuir Indonesia nian. Hau hanoin, liafuan lolos mak “Die Verselbtandigte Rechts Verfassung” karik; tan liafuan “revhtsvergassung” la existe, ka hau mak la hatene duni karik. Se nune’e duni, hau hanoin CRDTL ne’e hanesan “sasukat kdasar” (principio fundamental), Espirit d’une nation” (Barron de Montesquieu) TIMOR-LESTE, maibe mos hatudu “Mélanges inédits”, katak oinsa mak Timor-Leste hatudu ninia identidade, no oinsa mak rai tomak hateke ba Timor-Leste ninia existencia. Tan ne’e Preâmbulo CRDTL hakerek katak ...

A independência de Timor-Leste, proclamada pela Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (FRETILIN) em 28 de novembro de 1975, vê-se internacionalmente reconhecida a 20 de maio de 2002, uma vez concretizada a libertação do povo timorense da colonização e da ocupação da Pátria Maubere por potências estrangeira”.

Loke matan didiak, hare katak Preâmbulo CRDTL dehan momos kedas konaba FRETILIN iha 1975, no la’os Partido Fretilin nebe moris iha 2000. Tuir mai, la iha liafuan “Restauração”, maibe dehan “vê-se internacionalmente reconhecida”. Tan ne’e Partido Fretilin nebe lidera husi Dr. Mari Alkatiri no Dr. Lu-Olo la’os iniciador sa tan FUNDADOR ka RESTAURADOR. La iha!!! Mundo tomak hare duni katak POVO TIMOR mak luta hodi manan PÁTRIA MAUBERE tan ne’e mak dehan “RECONHECIDA”. Timoroan sira nia luta hahu ona husi FRETILIN iha 1974 (laos Partido Fretilin, 2000) hatutan ba Conselho Nacional de Resistência Maubere (CNRM), iha 1987, no hanahas luta ne’e husi Conselho Nacional de Resistência Timorense (CNRT), iha 1998. Wainhira luta política hasai tiha ideia “Resistência Maubere” ba fali conceito foun “Resistência Timorense” hamosu duni nacionalismo foun ida – laos deit ona “Povo Maubere” ka, “Timor asli” ka “Timores”, maibe “Timorense” tomak – katak, ema hotu nebe moris iha Rai Timor: mestiço português ka europeu, cina, arabi, india to’o timoroan sira sorin indonésio. “TIMORENSE” ne’e firaku/ fibada; kaladi; loromonu to’o lorosae, husi tasi-feto ba tasi-mane too mestiço (portugues/ europeu, cina, arabi, india too indonesia) “nanu’u Timoroan hamutuk” hodi luta iha frente armada – FALINTIL; frente clandestina no frente armada; hanesan mos Bispo, Padre, Madre, Catequista, to’o Foinsae Católico sira tomak. Keta haluha, Timor-Leste ukun rasik’aan ne’e iha CRDTL artigo 12 hatur katak (1) “reconhece e respeita as diferentes confissões religiosas” no (2) “promove a cooperação com as diferentes confissões religiosas”. Dala ida tan, haluha tiha propaganda falso no bosok malorek nebe Mari Alkatiri halo iha tinan 20 nia laran ne’e katak – “Partido Fretilin mesak mak luta”. Partido Fretilin nunca luta (laos tan fohin mak moris iha 2000), maibe tan liderança 1974 dehan kedas, “Hoje, passado quatro anos a FRETILIN identifica-se com o Povo, a FRETILIN torna-se Povo, o Povo é a FRETILIN” (Nicolau Lobato, 20 de Maio de 1978). Mestre Memensio Sequeira Freitas fiar duni ba Die Verselbtandigte Rechts Verfassung” karik, kala Preâmbulo CRDTL ne’e mak los liu, no laos “ajaran sesat” Alkatiri nian be loron ba loron pilha fraco ona!

Ikus liu (3), mestre Memensio hakerek konaba “Die geshereiben verfassung”, katak “konstituisaun hakerek iha dokumentu ida nu’udar lei supremu ne’ebé vigora iha Estadu ida nia laran”. Hau hakarak hadi’ak de’it liafuan “verfassung” hakerek fali ho “Verfassung” (letra boot). Hau hare ida ne’e mak lori ita ba hanoin lisuk konaba “adjectivo” CONSTITUCIONAL (ka, INCONSTITUCIONAL) nudar regime ida la hanesan ka oposta ho ABSOLUTO ka PARLAMENTAR iha MONARQUIA sira nia laran. Ita nia problema boot liu mak “Die geshereiben Verfassung” – CONSTITUIÇÃO ohin loron serve deit ba MONARQUISMO nebe agora monta metin iha CCF Fatuhada ho sira nia coligação PLP ho KHUNTO. Se mak lidera lolos MONARQUIA foun mak “Syeikh” (ka, Sultan) Mari Bim Amude Alkatiri, ho ninia General Taur Matan Ruak no profeta falso Naimori Bukar. Husi ne’e mak “lei e ordem” tun ba Partido Fretilin hadau Meja PPN hodi hamosu ditadura PARLAMENTAR no ikus mai hamosu GOVERNO DE FACTO, INCONSTITUCIONAL.

(Continua ... 2)

sábado, 13 de junho de 2020

Dehan Lae ba Lei Kriminaliza Difamasaun! Dehan Lae ba "DITADURA"


Notisia ikus husi Timor Leste, Ministerio de Justisa, konaba alterasaun Lei Codigo Penal Kriminaliza Difamasaun fanu duni ita hotu nia interesse tamba hafoin jornais ofisiais sira publika, sosiedade sivil sira barak, liu husi media sosial, komesa haklaken katak Lei ne viola Liberdade de Expressaun.

Balun hakilar "DITADURA", Balun dehan lembra fila fali iha tempu Jesus sei moris, wainhira hetan julgamento husi Pilatos iha Jerusalem, nebe kondena Jesus Cristo ho razaun Blasfemia tamba deit Jesus Deklara katak nia mak Maromak nia oan.

Akompanha explikasaun husi pagina Facebook DMUN - Dili Model United Nation sessaun especial konaba "Impaktu Lei Kriminaliza Difamasaun ba Liberdade de Expressaun iha Nasaun Demokratiku hanesan Timor-Leste" ita konklui katak: KRIA LEI Esbosu Kriminaliza Difamasaun hodi bandu;

1- Hato'o Faktos
2- Espalha Faktos
3- Hato'o Opiniaun ho tendensia "injuria"
4- Espalha Opiniaun ho tendensia "injuria"

Timor Leste nudar país Demokratiko iha direitu ba Liberdade de Expresaun nebe hakerek ona iha artigo 40° Konstituisaun RDTL, no artigo 41° e 42°.


Dehan iha artigo 40° alignea 3 KRDTL katak exercicio ba Liberdade Expressaun ne'e regula ona iha lei, com base ba imperativos de respeito Konstituisaun nia no dignidade pessoa humana (ema). Lei referente ba Codigo Sivil artigo 67°, 68° e 76°.

Diferensas entre Lei Codigo Sivil existente no Esbosu Lei Codigo Penal Kriminaliza Difamasaun

1- Kodigo Sivil LA BANDU ema fo opiniaun no la bandu ema share tutan posting/kritika ruma. Exercicio liberdade expresaun regulado ona iha leis 67°, 68° e 76°. (Katak hato'o opiniaun ho responsabilidade).

2- Kodigo Sivil ba ema hotu la espesifika Orgaun soberania, Politikus, Relijiaun ka funsaun publika.

3- Lei Kriminaliza Difamasaun, Esbosu artigo 187-A Difamasaun no Insulto, pune/kastigo ema nebe mk hato'o faktus ka komete injuria no espalha/share tutan injuria sei hetan kastigo multa ou pena prizaun tinan 1.

4- Lei Kriminaliza Difamasaun Esbosu 187-B alignea 2 pena prizaun bele to'o tinan 3.


Alterasaun Lei Codigo Penal, hodi Kriminaliza Difamasaun, iha tendencia hapara diversidade de opiniaun no kontra ita nia Estado de Direito Demokratiko. 

Bele konsidera katak lei foun ne'e hanesan mos DITADURA tamba protege deit Nai ulun sira, kriminaliza ki'ik sira no bandu labele share tutan. 

Governu justifika alterasaun kodigo penal ne'e hodi eduka ema, maibe maioria publiku la konkorda:

- Nobel da Paz José Ramos Horta la konkorda ho inkluzaun Lei Difamasaun iha kodigo penal, "Kriminaliza difamasaun hanesan kesi liman ba ema nia direitu"

- Jornalista LUSA Antonio Sampaio iha Dili dehan "Estou confuso, não é para castigar mas aplica penas de prisão. E serve para educar exactamente como?" iha lian tetun"Laos atu kastigo maibe aplika pena prizaun. No atu eduka oinsa los?"

- Luis Oliveira Sampaio, Comissario CAC dehan "Se karik atu aplika duni lei ne'e lalika lakon tempu, gasta rekursos aprova lei anti-korrupsaun, tamba lei rua ne la han malu".

Presidente Konselho de Imprensa Virgilio Guterres no Timor-Leste Press Union-TLPU mos kontra Lei Kriminaliza Difamasaun.

 "Timor Luta ba Ukun Rasik A'an tamba hakarak kore a'an husi opressaun invasores sira, hakarak moris sem medo, hodi bele Hakilar/haklaken kontra Injustisa, denunsia krime. Ate bele soe liafuan tolok wainhira hirus" ida ne TIMOR Luta, hodi Moris iha País Livre no Goza Liberdade sem tauk atu hakilar! Ida ne'e mk Liberdade!

Kriminaliza Difamasaun no bandu Labele tolok hodi protege bot sira nia dignidade, "sira dehan"! Maibe OINSA mk povu kiik sira bele kontrola sira nia emosaun, La tolok, se loron kalan exemplu husi Nai Ulun sira iha Palku Politiku mk LA EDUKATIVU? Bot rasik la respeitu malu, sira rasik halo Difamasaun ba malu, halo Parlamento Nasional sai hanesan ringue Luta Livre.

Sai bot tenki hatene simu kritika no tolok hodi bele halo auto avaliasaun ba nia kna'ar pozisaun no hadia a'an. La preciza komplika tamba lei iha ona atu protege ema hotu  liu husi kodigo sivil. Penaliza deit ki'ik sira ho Pena Prizaun LAOS EDUKA maibe VINGA.

Karik halo deit lei Crime Cybernetiku hodi kaer ema sira ID FALSU, halo montagem imagem bot sira ho intensaun injuria/insulto.

Xanana Gusmão tama Cipinang, Indonesia dehan atu eduka nia hodi konvense aseita Integrasaun. Klaramente ida ne'e la akontese.

Dehan LAE ba Lei KRIMINALIZA DIFAMASAUN! Dehan LAE ba DITADURA!

Dalia Kiakilir
Oxford, 13 Junho 2020

quinta-feira, 11 de junho de 2020

Karta ba Maijor Jeneral Lere Anan Timur


Excelentíssimo Senhor
Chefe do Estado-Maior General das F-FDTL
Major General Tito da Costa Cristóvão ‘Lere Anan Timur’
Ata-oan ha’u husu lisensa atu informa katak, ho honra boot tebes, bele simu Excelentíssimo Senhor Chefe do Estado-Maior General nia surat, iha loron 8 fulan ida ne’e.
Ho hakru’uk ba Ita-Boot, Excelentíssimo Senhor Chefe do Estado-Maior General, atan-oan ha’u hakarak hato’o katak, depois de simu tiha Ita-Boot nia surat, atan-oan ha’u lori loron hirak ne’e atu estuda didiak Ita-Boot nia hakerek iha surat né.
Liu tiha loron hirak kedas, atan-oan ha’u tenki rekonhese katak atan-oan Ia konsegue kompreende hanoin boot no naruk no klean, husi Excelentíssimo Senhor Chefe do Estado-Maior General, nebé hato’o iha surat né, ho lian português nebé ás no difícil tebes ba atan-oan, nebé ‘lulusan SMA’ deit.
Nune’e, atan-oan ha’u husu lisensa ba Ita-Boot, Excelentissimo Senhor Chefe do Estado-Maior General, atu korrije deit katak atan-oan LA ós ‘Comandante-em-Chefe’, tamba atan-oan ha’u labele konsidera-an hanesan veterano ida.
Atan-oan ha’u ne’e sé? Kaer kilat mos Ia hatene, nunka tiru inimigu, oho deit lekirauk ida mos seidauk, hatene subar-an deit, halai ba halai mai iha ailaran, mai subar-an fali iha Dili to’o ‘bapa’ sira kaer tiha, hodi bá han-toba deit iha Cipinang!
Tan ne’e duni, mak iha ‘kesalahan’ boot ida, tinan hirak liu ba, ema bolu atan-oan nia naran atu ba simu netik medalha ida, maibé ikus mai, atan-oan tenki entrega fila fali medalha né ba Estadu, tamba ha’u sinti moe ba simu buat ida nebé atan-oan Ia merese. ‘Apalagi’, atan-oan mos sai tiha ona ‘Suharto kedua’ iha Rai ida ne’e.
Tanba ne’e hotu, atan-oan husu ho haraik-an atu labele bolu ha’u ‘Comandante-em-Chefe’, hodi lalika fó moe boot ba Forsas Libertasaun Nasional, nebé atan-oan ha’u hakru’uk tebes ba, ho respeitu tomak, tanba sira duni inimigu hodi liberta Rai Timor Lorosa’e.
Atan-oan ha’u, tanba buka deit poder, maka, iha 2007, kria tiha partidu ida ho naran CNRT no atan-oan ha’u, agora, tenki rekonhese ba povu tomak katak, iha partidu CNRT, ami hotu, kuadrus partidu nian, ami mesak otonomistas no korruptus deit, nebé einvez de halo netik buat ruma ba Rai ne’e, durante tinan IO kaer poder, lori Timor-Leste ba nakukun laran no hakiduk ba kotuk to’o labele tiha ona.
Husi kedas tinan 2017, mak ami iha CNRT, nudar partidu, lori todan boot ida iha ami-nia konsiênsia kona-ba “Cnrt Ia hatene ukun, tamba ne’e mak bolu partidus sira seluk atu ajuda ukun no, ikus ona, bolu tan Fretilin hodi ajuda… no, iha Cnrt, mesak korruptus deit”.
Atan-oan ha’u, lori partidu CNRT nia naran, bele afirma katak, lós duni, husi 2007 to’0 2016, ita Ia haré liu dezenvolvimentu, haré deit maka korrupsaun no membrus governu barak mak tama ona kadeia, no balun simu nafatin notifikasaun husi Ministériu Públiku atu bá hatán.
Povu Maubere no Buibere tomak haré duni ona katak Dezenvolvimentu iha Timor-Leste, foin mosu hahú iha 2017, mai 2018, tama iha 2019 to’0 2020,
iha tinan hat nia laran, iha nebé timoroan sira bele sente katak iha duni ‘pembanggunan’.
Lori partidu CNRT (nebé Ia hatene ukun, nakonu ho otonomistas no korruptus) nia naran, atan-oan ha’u tenki rekonhese duni na basa liman ba faktu nebé real ne’e, katak hahú 2017 mai agora mak foin mosu dezenvolvimentu, husi Líderes Matenek sira-nia lideransa, ho Membros Governo mesak kualifikadus ho perfil nebé ás, hodi hatene kaer ukun Iolós iha Estadu de Direitu Demokrátiku ne’e!
Tanba atan-oan ha’u kria partidu foun no kiik ida, hanesan CNRT, atu sai netik Presidente partidu, hodi buka kaer poder hodi bele na’ok osan Estado demokrátiku nian, atan-ha’u husu deskulpa tanba atan-oan ha’u Ia iha liu ‘level’ atu hakbesik-an ba Líderes Nacionais sira seluk nebé Ita-Boot, Excelentíssimo Senhor Chefe do Estado-Maior General, temi iha Ita-Boot nia surat.
Ha’u sinti nakdedar, bain-hira atan-oan ha’u haré ba personalidade no kapasidade intelektual husi Dr. Francisco Guterres Lú Olo, Dr. Aniceto Guterres, Dr. José Ramos Horta, Dr. Mari Bim Amud Alkatiri ho Dr. Roque Rodrigues, tanba atan-oan ha’u, ‘lulusan SMA’ deit, tenki marka distansiamentu sosial husi Doutores sira, iiu-liu tanba atan-oan ha’u, ho kakutak nebé mamuk, labele fotian ba hakbesik fali ho doutores sira nebé mesak matenek.
Husi fali sorin seluk, Líderes Nacionais hanesan Major General Taur Matan Ruak, Brigadeiro General Filomeno da Paixão de Jesus no Ita-Boot rasik, Chefe do Estado-Maior General, Major General Tito da Costa Cristóvão ‘Lere Anan Timur’, atan-oan ha’u sinti moe, nudar guerrilheiru simples oan ida, atu ba hakbesik fali ho Chefes Militares mesak Boot, husi F-FDTL nian.
Ho razoens nebé todan sira né hotu, maka atan-oan ha’u husu deskulpa wain tebes, tanba:
Primeiru — atan-oan buka esforsa-an maibé Ia to’o atu konsegue komprende oitoan Ita-Boot, Excelentíssimo Senhor Chefe do Estado-Maior General, nia surat nebé hatudu hanoin ás tebes;
Segundo – atan-oan kbit mak Ia to’o atu bele hakbesik deit, ‘apalagi’ atu ‘memberanikan diri’ atu ko’alia ho Líderes Nacionais, Civis no Militares, nebé ohin loron kaer hela destino Estado Timor-Leste no Povu Maubere no Buibere sira-nia vida.
Hodi hato’o respeito tomak, ho rohan mak ne’e, dikin mak ne’e, atan ha’u husu lisensa atu retira.

Dili, 12 de Junho de 2020.-

Proposed Criminal Code addition to Criminalize Defamation


On 5 June 2020, the Ministry of Justice invited selected organizations (not including La'o Hamutuk) to write submissions on a proposed amendment to the Timor-Leste Penal Code which would criminalize defamation, offenses and insults, even if the target is a company or a dead person. The one-year prison sentence can be doubled or tripled if the 'victim' is a public official, or if the insult is made through traditional media or social media. Lusa reported that Minister of Justice Manuel Cáceres da Costa said that the draft is to 'kick-off' public discussion.

The preamble to the draft law explains that the Indonesian criminal defamation law was not replicated in the 2009 Timor-Leste Penal Code because memories of the repressive occupation were still fresh, but that now, more than ten years later, the rise of social media made it necessary to protect the honor and reputation of public office-holders and others.

The Ministry, which hopes to get Parliamentary authorization to enact this amendment by a closed-door meeting of the Council of Ministers, asked for written submissions within one week, by 11 June.

For the links below, articles in languages other than English are followed with (T(etum) or (P(ortuguese)).

As the draft began to circulate, many people expressed concerns through the media, including:

Submissions
The Ministry of Justice has received submissions from several organizations, all of whom urged the government not to adopt this proposed law.
  • La'o Hamutuk's 5-page submission (T) pointed out that this law
    • Weakens democracy
    • Violates international conventions and the RDTL Constitution
    • Limits people's ability to discuss important matters with fellow citizens
    • Recalls the repression during the Indonesian occupation
    • Would be enacted hidden from public view (avoiding the more transparent Parliament)
    • Deters people, especially the most vulnerable or powerless, from reporting wrongdoing
    • Intimidate or repress civil society organizations like La'o Hamutuk from discussing issues publicly
    • Is unnecessary because other mechanisms (civil lawsuits, the Press Council, the 'Slanderous Denunciation' law) already handle the problem
    La'o Hamutuk also pointed out that when someone decides to seek public office, with access to public funds and power over other people's lives, they should take responsibility for their decisions and accept that they may be criticized.
  • FONGTIL(T) (the NGO Forum)

Documents

LAO HAMUTUK
June' 11 2020

👉 Read this article in Tetun

Proposta Alterasaun ba Kódigu Penál hodi Kriminaliza Defamasaun


Iha loron 5 Juñu 2020, Ministériu Justisa konvite organizasaun balun (la inklui La'o Hamutuk) atu hakerek submisaun sira kona-bá proposta lei atu altera Kódigu Penál RDTL atu kriminaliza defamasaun, ofensas no insultu, mezmu tárjetu ne’e kompañia ida ka ema ne’ebé mate tiha ona. Sentensa prizaun tinan ida, bele dobrada ka triplikada se ema ne’ebé sente ofendidu mak funsionáriu públiku ka se insultu halo liu husi média ka media sosiál.

Lusa informa katak, Ministru Justisa Manuel Cáceres da Costa hateten ezbosu lei ne’e sei hodi provoka diskusaun públika ida.
Preambulu husi ezbosu lei ne’e esplika katak lei difamasaun kriminál husi Indonézia la replika iha Kódigu Penál Timor-Leste nian iha 2009, tanba memória husi okupasaun sei ativu hela, maibé tanba agora liu ona tinan 10, memória okupasaun nian komesa lakon ona, no ho popularidade ema uza média sosiál aumenta, entaun nesesáriu atu proteje ema nia reputasaun, liuliu ema ho kargu públiku sira.
Ministériu Justisa, hein autorizasaun husi Parlamentu Nasional atu aprova alterasaun ida ne'e iha enkontru segredu Konsellu Ministru nian, husu ba submisaun sira iha semana ida de'it, molok loron 11 fulan juñu.

Bainhira ema balun rona kona-ba ezbosu ne'e, sira espresa sira nia preokupasaun liu media, inklui:

  • Jose Ramos-Horta: "Ha'u haree hanesan la'ós kestaun prioritáriu ida ba Governu. Em vez de Governu ho parlamentu lakon enerjia ho tempu hodi diskuti lei foun sira, ne'ebé sei hamosu insatisfasaun ba ita nia demokrasia, di'ak liu foka iha dinamizasaun hosi ita nia ekonomia ne'ebé hanesan kompletamente paralizadu. ...  Atu ita fó liberdade total ba ita nia sosiedade hodi ko'alia no kritika. Nune'e maka primeiru-ministru tenki halo, hodi hatudu katak nia maka aas liu duké suspeita ruma hodi hakarak impede opiniaun públiku ho direitu sira hosi sidadaun sira."
  • Mari Alkatiri, Fretilin: "Tenki hein oituan hodi ami sai hosi impase polítika ne'e no tenki hanesan tolerante liu iha faze ne'e, hodi la hamosu saltu sira iha desizaun sira Governu nian. ... Konteúdu hosi proposta hanesan polémiku tebes. No hamosu asaun balun ne'ebé laiha ligasaun ho ita nia kultura no la'ós hanesan razoável iha nível sira konformasaun nian ho konstituisaun rasik. Ne'e hanesan proposta ida maibé bainhira ami aplika saida maka hakerek iha ne'e, ami bele hamosu risku direitu ba liberdade espresaun nian."
  • Joaquim dos Santos, Fretilin, Prezidente Komisaun A, Parlamentu Nasional: "Di’ak liu tenke define didi’ak, labele halo lei para hamate fali ema-nia movimentu. Ita halo lei para organiza ema, nia halo buat ruma karik tenke ser tuir dalan legál. La’ós ita halo lei ne’e halo mate fali ema-nia movimentu sidadaun nian, lae."
         Nia mós dehan "Maibé keta haluha lei ne’ebé Parlamentu ka Governu prodús karik, labele viola fali direitu seluk. Tanba ne’e mak Parlamentu atu hasai lei ida atu proposta hosi Governu ka projetu hosi deputadu sira tenke haree garantia konstitusionál ne’ebé rezerva Liberdade espresaun, Liberdade organizasaun no Liberdade direitu onra. Lei ne’ebé atu hamosu ne’e labele viola fali prinsípiu sira-ne’e."
  • Adérito Hugo da Costa, CNRT, Deputadu: "Tenke halo audiénsia ho entidade hotu-hotu liuliu komunidade mídia sira iha Timor-Leste, sosiedade sivíl no kamada sosiál hotu-hotu para rona sira-nia hanoin. ... Kontestu saida mak [Governu] hakarak introdús, ha’u labele adianta lai ha’u-nia pozisaun maibé hanesan ativista, jornalista iha tempu ne’ebá kaer ba prinsípiu deklarasaun universál direitu umanu ninian."
  • Manuel Monteiro, Asosiasaun HAK: "Kuandu altera lei iha kódigu penal hodi kriminaliza difamasaun, vantajen ba sosiedade mak sei hata’uk sidadaun atu hato’o nia hanoin ligadu atu labele iha kritika ba desizaun ukun nain sira nian no dezvantajen mak sei proteje ukun nain sira duke próteze povu. Dala barak ita preokupa ema tolok arbiru, insulta ema nia privasidade arbiru iha media sosiál, maibé ida ne’e la’ós rezolve husi dalan halo Lei Kriminaliza Difamasaun."
  • Virgilio Guterres, Prezidente Conselho de Imprensa: "Conselho de Imprensa mós hakarak fó hanoin katak aleinde proposta lei ne’e atake ba iha liberdade espresaun no mós kontra espíritu Konstisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) rasik. Tanba ita-nia konstitisaun iha artigu 1, hateten katak estadu Timor-Leste ne’e estadu direitu no demokrásia. ... Husu ba govenante sira atu garante buka lei ruma ne’ebé mosu atu regula no garante liberdade sidadaun ninian, atu nune’e iha Timor-leste ne’ebé indepedente, labele tan iha sidadaun ida tama kadeia tanba de’it nia hanoin diferensa. Iha preokupasaun hosi públiku mós hateten katak liberdadede espresaun no liberdade imprensa la’os liberdade atu defama ema ka trata ema.” (Komunikadu Imprensa)
  • Jose Luis Oliveira, AJAR: "Kona-ba esforsu governu nian atu halo lei kriminaliza difamasaun ne’e ha’u hakarak dehan, ida ne’e hanesan derrota ida ba ita-nia demokrasia no ita atu lori ita nia nasaun atu tama ba ditadura."
  • Hugo Fernandes, membru Conselho de Imprensa: "Ita hakarak sakrifika dignidade ema ida rua nian ho valor respeitu ne'ebe Timor hetan ona iha mundu laran. Ida ne'e laos esforsu ema ida ka rua nian deit, ita konsagra Konstituisaun no Lei sira ne'ebe tun mai, garante duni liberdade imprensa no espresaun entaun tenke sai konsiderasaun."
  • Manuel Cárceres da Costa, Ministru Justisa: "Liberdade Espresaun no Liberdade Imprensa ne’e garantidu ona iha Konstituisaun RDTL artigu 40 ho 41. Agora prinsípiu ezbosu lei kriminaliza difamasaun ne’e mai la’ós atu kastigu ema, favor ida. Lei ne’e atu prevene ita la bele halo sala." (mós Tempo Timor)
  • Duarte Nunes, CNRT, Deputadu: "Ita presiza hanoin didi’ak tanba ohin loron ita haree ezemplu sira iha Amérika nian prezidente mós ema ko’alia no laiha problema. Krítika kro’at ruma, sira iha Konsellu Imprensa mak tenke hodi fó sansaun maibé la presiza kriminaliza."

Submisaun sira
Organizasaun balu hakerek submisaun sira ba Ministériu Justisa, no sira hotu ezije Governu la aprova ezbosu lei ida ne'e:
    • Hafraku demokrasia
    • Viola konvensaun internasionál sira no Konstituisaun RDTL nian
    • Prevene povu atu diskute asuntu importante sira ho sidadaun sira seluk
    • Lembra fali represaun durante okupasaun Indonézia nian
    • Prosesu aprova la loke ba públiku (la liu Parlamentu Nasional transparente)
    • Bele prevene ema, liu liu ema vulnerable ka kbiit laek, atu ko’alia ba autoridade kona-ba atividade sala
    • Bele hata'uk ka hamate organizasaun sosiedade sivíl sira hanesan La'o Hamutuk atu diskute asuntu sira iha públiku
    • La nesesáriu tanba iha mekanizmu sira seluk (alegasaun sivíl, Konsellu Imprensa, Lei “Denúncia Caluniosa”)
    La'o Hamutuk mós esplika bainhira ema deside atu hetan kargu públiku, simu saláriu husi osan povu nia no hetan lisensa atu halo desizaun ne’ebé afeta povu nia moris, sira mós tenke ser simu responsabilidade balun. Se ema sira ne’e la prontu atu simu kritiku, tuir loloos sira la ba buka kargu boot.
Organizasaun internasionál balun mós espresa sira nia preokupasaun, inklui:

Dokumentu

Analiza, notisias no komentáriu iha lian Tetum

LAO HAMUTUK
11 Junho 2020

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...