.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

segunda-feira, 24 de junho de 2019

REKONSILIASAUN NO KADORAS

Celso Oliveira Koordenador Geral 
East Timor Association of Peterborough i
Salurik Timor Inglaterra, UK
Rekonsiliasaun

Kuandu funu remata iha tinan 1999, dona Maria (laos naran los) ninia preokupasaun nebe bo'ot iha ninia moris tomak maka “oinsa Timoroan ninia moris iha era post-konflitus”. Iha tempo neba, lia fuan DAME sei do'ok iha Timoroan ninia moris tamba konflitus tinan 24 desde 1975-1999 husik hela DENDAM YANG BEGITU DALAM ba Timoroan hotu. Iha tempo neba, Timoroan hotu2 sei hanoin hahalok a'at hosi bapa no ibu Sudirman (laos naran los) sira nian. Laos fasil, klaru.

Mr. Robert (laos naran los) ema estranjeiru nebe lidera Ajensias Internasionais, namtati tama ba Timor ho primaria ajuda maka lia fuan karidadi no dezenvolvimentu.

Sr. Sikitu (laos naran los) maubere oan nebe chefia Ajensias Nasionais simu ho haksolok Mr. Robert tamba de faktu Timor Leste nebe Timoroan hotu hadomi presiza hahu'u dezenvolve nia-an.

Maibe, MB KAYRALA XANANA GUSMAO, uniku lider nebe hanesan arsitek ba PAZ nebe iha tempo funu ba libertasaun nasional transforma "Guerra é uma arte" hahu introduz liafuan REKONSILIASAUN. Tamba iha tempo neba, uniku MB XANANA GUSMAO nebe ohin loron hotu2 bolu ABO NANA, maka iha ideia atu bele halo TIMOROAN sira NAHE BITI BO'OT. Laos fasil processu rekonsiliasaun iha Timor Leste. Maibe, ohin loron, bele dehan ema Timoroan hotu senti nain ba nia rain rasik. La hare'e ba pasadu, la hare'e ba partidu politiku maibe hateke ba oin hodi dezenvolve rai Timor deit.

Atualmente, bele dehan katak rekonsiliasaun nasional nebe ninia objetivu esensial mk hari'i DAME no ESTABILIDADI iha Timor Leste sai hanesan barometer ba DEZENVOLVIMENTU NASIONAL. Maibe, infelizmente, ema barak tamba interesse politika halo sira haluha-an tiha i kontinua nega autor hosi politika rekonsiliasaun mak MBXG.

Grasa hosi politika rekonsiliasaun nasional, ohin loron iha tinan 2019, dona Maria, bapa no ibu Sudirman, Mr. Robert ho Sr. Sikitu bele moris hamutuk no hakmatek iha abo lafaek ninia ilha kikoan naran TIMOR LESTE.

Kadoras/Mina Timor

Tinan 20 tiha, hosi tinan 1999 to'o 2019, KADORAS sai pontu esensial ida atu halo TIMOR LESTE ABADI. Mina Timor atualmente uniku rekursus naturais nebe bele garantia Timor Leste ninia dezenvolvimentu, sai topik diskusaun iha sikun nasionais i internasionais.

Klaru POVO tomak hakarak KADORAS dada mai Timor Leste. Dala ida tan, XANANA GUSMAO sai arsitek ba resolve problema fronteira TASI TIMOR ho Australia iha DAME nia laran. Benefisius hosi solusaun ba problemas fronteira maritima ne'e maka atu dada kadoras mai Timor Leste no atu diversifikasaun ekonomia rai Timor nian. Tuir ABO NANA ninia perspektiva ba futuro katak Timoroan tenki husik ona moris iha situasaun politika nebe destroi Timoroan sira hosi dekade ba dekade. Timoroan labele kontinua moris politikamente deit. Timoroan tenki hanoin ona atu tama ba moris iha diversifikasaun ekonomia nasional i internasional. Tamba ne'e maka abo NANA kansela tiha tratadu Tasi Timor nebe fo'o liu oportunidadis no benefisius ba Australianus sira do que Timoroan sira. Timor Leste manan resolve disputa Fronteira Maritima ne'e liu hosi luta ida komplikada. Maibe, Abo Nana konsege manan sein liu hosi konflitus. Governo AMP lideradu hosi PM Taur Matan Ruak fo'o konfiansa ba MBXG nudar representanti governo Timor iha objetivu ida deit maka atu dada kadoras mai Timor Leste nebe hetan mos apoio hosi povo Timor hotu. 

Konkluzaun 

Karismatiku lider KAYRALA XANANA GUSMAO uniku lider nebe hadomi povo no rai Timor. Iha tempu funu ba libertasaun nasional, nia la permiti atu “Comando da Luta” ba tau iha rai liur. Biarkarik ba, nia hasoru presaun barak hosi Frenti Diplomatica iha tempo neba nebe hakarak atu “Comando da Luta” tau iha rai liur, maibe ho ninia dedikasaun no strategia tomak, nia kontinua hari’i “Comando da Luta” iha rai laran to’o funu remata.

Iha ninia moris tomak, nia dedika-an laos ba ninia-an, laos ba ninia familia, laos ba ninia grupo, maibe ba TIMOR. Esforsu tomak nebe abo Nana halo atu dada kadoras mai Timor laos atu fo'o benefisius ba nia-an, ba nia familia ka ba nia grupo. Maibe, kadoras atu lori benefisius ba povo Timor tomak. Resolve pasifikamente disputa fronteira maritima ho australia sai lisaun iha mundu. Ohin loron nasaun Vanuatu halo aproximasaun ho Governu Timor hodi buka aprende konaba ida ne'e. wow.

Tinan 17 tiha hosi ukun rasik-an, 20/5/2002, ho esforsu tomak MBKXG luta atu kadoras labele tau iha tasi Australia nian, maibe tenki tau iha tasi Timor.

Ne'e duni, ITA HOTU HAMUTUK HO ABO NANA DADA KADORAS MAI TIMOR HODI HALO TIMOR LESTE SAI ABADI.

Hosi rai liur, ami hato’o Parabens ba tinan 75 Maun Bo’ot Kayrala Xanana Gusmao. 

Remata.

Celso Oliveira
Koordenador Geral East Timor Association of Peterborough i Salurik Timor Inglaterra, UK
*Publikasaun Jornal Independente, Edisaun 24 Junho 2019




Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...