.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

quinta-feira, 30 de abril de 2020

HUSI “ESTADO DE EMERGENCIA” BA “EMERGENCIA DE ESTADO” (Juramento Falso Ramelau, Povo nia ran babeur ona KHUNTO)


 HUSI “ESTADO DE EMERGENCIA” BA “EMERGENCIA DE ESTADO” 
 (Juramento Falso Ramelau, Povo nia ran babeur ona KHUNTO) 

Makaer-ukun sira (detentor do poder) joga politica, halo ESTADO DE EMERGENCIA atu “sulan metin” Povo, mak sira halimar foer, sukit malu, fera malu, sona malu. Ida ne’e KANEK boot nebe hamosu “EMERGENCIA DE ESTADO”.

ESTADO “INSULTO” POVO

Hau hare saida mak KHUNTO halo ne’e tan BABEUR husi NATUREZA ... jura falso iha Ramelau ka terror Povo kbiit laek nia consciência jura ran! Nudar ema católico, hau fiar saida mak Jesus Cristo dehan, “keta jura ho ran, tan moris no mate la’os iha o nia liman; keta jura hodi Maromak nia naran wainhira la halo tuir o nia juramento nia sei fakar fali ba o nia leten”. Hanesan Papa Francisco dehan, sarani sira los nian moris iha “DOLOROSA CONSCIENCIA” (Laudato Sì: 19) wainhira hare “ran sira ne’e hakilar ba lalehan hodi husu justiça, no Maromak sura sira nia mata-wen no sira nia ran mai ita (makaer-ukun) sira nia leten” (Laudato Sí: 70; Genese 4, 9-11).

Ran sira nebe Naimori Bukar obriga ferik-katuas sira kbiit laek, no jovem sira nebe la iha buat ida atu moris ... ran sira ne’e agora fila babeur nia. Tan sa? Tan, nia usa Povo laran mos néon mos nia ran atu hetan voto, maibe nia usa osan hirak nee atu halo uma boot, halo sede partido boot ... maibe, iha laran usa ba actividade imoral. Ran sira ne’e hakilar dadaun ba lalehan, no Maromak hatun ona ninia malisan ba dirigenti KHUNTO.

KHUNTO la hare, katak, halo fulan ida resin, Estado aplica decreto de emergência. Povo (inclui Igreja tomak) koko atu “prudente” – atu taka metin’an, limita sira nia actividade. Hau mos sente hanesan iha 1975, atu han mos sukat atu lao tun sae mos tetu didiak. Ohin loron, Povo atu hetan 5 dolar loron ida mos sorte boot ona. Maibe, hein fulan ida ba US$100 mos Povo loro-loron lao hanesan ba hasoru Bapak sira, tempo uluk Indonesia nian. Hau sente hanesan uluk inan-aman haruka ami ba hein iha “desa” atu hetan fos 10kg, mantega lata ida no susu-wen kadaka oan ida (hau lembra simu 1x depois hotu ona, la simu tan too 1999) ... hein loron tomak, se “desa” nia sasan sedauk mosu, ami fila uma ... hein fali aban! Maibe, ami halo ida ne’e tan Indonesia mak ukun no la iha tan dalan seluk. Agora, ita hetan tiha “Soberano”, Ministro Fidelis Mangalhães ko’alia tiha, depois ema haksolok tiha, nia dada hikas lia ... to’o agora la iha resultado.

Resultado mak agora TMR hakarak sai nafatin PM, Alkatiri hakarak nomeia ona Ministro foun sira. Oh, que insulto. Lae! Humilhações (penghinaan) ba ami.

PM Taur Matan Ruak mos “lockdown” hodi hanoin Povo nia susar no terus. Ninia resultado, buat ida la mosu. Paciente mos la iha; equipamento mos nia la hola (China mak ajuda, tan Xanana mak husu). PR Lu-Olo mos “lockdown” la tun ba base atu visita oinsa mak implementação EE. Maun Boot Alkatiri nunca hatudu nia oin. So wainhira KHUNTO hasai tiha carta atu fera no sobu AMP ba IX Governo mak nia mosu nudar “aswain” atu salva ESTADO, no la’os salva POVO.

Tuir mai, Maun Mari Alkatiri ne’e “Sekjer Fretilin rasa PM no PR”. Nia nomeia uluk ona Ministro sira. Afinal dehan TMR mak PM.

Ba hau, saida mak Mari Alkatiri kedok taho atu Lu-Olo no Taur Matan Ruak namdoras no monu tuir ne’e hanesan hahalok REACCIONÁRIO. Nicolau Lobato dehan, “Reaccionários são os oportunistas que procuram entrar no jogo sem se comprometerem, são os que tentam mover outros para o barulho, para a luta política e se põem detrás dos bastidores a observar a cena, a ver para que lado verga a balança e, depois do trabalho feito, se reclamam ruidosamente o direito de também dividir o bolo” (Cfr., Nicolau dos Reis Lobato, “Sabemos e, podemos, e devemos vencer”, 2018: 81) – Reasionariu katak ema oportunista sira nebe koko hela tama iha jogo laran maibe lakohi lakon buat ida, ema sira nebe koko dudu ema seluk atu halo barulho, ba nia luta politica no nia rasik tur hakamtek iha kotuk atu hateke tuir lalaok sira, hare to’ok kakeu hu ba nebe, no hare buat hotu lao diak ona, nia mos tama lerek rakalele husu ninia direito atu fahe bolu”. Dala ida tan, Nicolau Lobato nia liafuan iha 20 de Setembro de 1974 ... hamrik iha kotuk mak Xavier, Xanana, Sahe no Abilio Araujo. Na’in rua sei moris hela.

Loron-loron durante EE, MA tur hakmatek iha uma. La halo buat ida. Nonok ninian. Ema mak halo serviço. Pelo menos TMR halo – husu EE, depois kedok tun sae Partido sira seluk, liu-liu PD no KHUNTO. Ikus mai, KHUNTO mak kona! Tebes ka lae, KHUNTO amesado?? Se mak ameasa?? Deputado sira halo debate iha PN dehan “ameasa” duni ... maibe, la lori ba PSIK ka Procuradoria, maibe lori fali ba sessão plenária nebe ko’alia konaba CORVID-19.

Agora hare katak PLP manan ona KHUNTO, teki-teki Mari Alkatiri mosu mai hodi nomeia ninia ema sira husi Fretilin atu kaer Governo. Kleur ita la hare Alkatiri. Mosu mai, lori ona ema nain 5 sai Ministro, maibe laos PM mak nomeia!!

PROPOSIÇÃO HUSI “KHUNTO”

Tan sa mak KHUNTO halai husi AMP no hakarak gabung Fretilin + PLP? Armanda Berta (Presidente) ho José Agostinho da Silva (Sekretariu Jeral) hakerek razão rua:

1. Uluk liu, iha carta ne’e sira dehan “Situação Koligasaun AMP seidauk hetan konfirmasaun no aseitasaun husi Presidente da Republica ba existencia husi koligasaun refere hodi fo alternativu ba formasaun IX Governo.

Analisa texto:

Carta hatudu momos katak, KHUNTO la preocupa ho CORVID-19 maibe fadigado liu ho kadeira iha Governo IX. Afinal, Xanana Gusmao ho partido PD, PUDD, UDT no FM fadigado liu ba CORVID-19, PLP ho KHUNTO hamutuk ho Fretilin lufu-lafu liu ho PR Lu-Olo nia “estudos” iha Aitarak laran. Oinsa ita hare klean liu? Resultado husi PR Lu-Olo nia “estuda lai”, sira hatene ona karik exame sei hetan “zero” ba AMP edisi IX, no hili fali AMP edisi X maibe estuda sala, hela fali AMP edisi VII.

a) Partido KHUNTO fera AMP atu hahu IX Governo, ho razão simplicista – hakarak ukun lalais, hakarak sai lalais ministro hatama ema na’in 10 iha governo foun. Hein maka hein, hein bebeik maibe la realiza! Ema na’in 10 ne’e kala la tahan ona.

b) La realiza, tan PR Lu-Olo seidauk hatoo “konfirmasaun no aseitasaun”. KHUNTO hanoin katak PR mak “liurai”, monarquismo nebe manda tuir nia hakarak, no la tuir Konstituisaun. KHUNTO la ba “protes” PR maibe, sobu AMP. Hanesan los ema nebe nia uma nakdoko, nia halai ba hela fali iha ema nia uma ... lalin nia sasan halai lakon. Lakohi hadi’ak no hametin nia uma rasik.

c) Ita bele loke pergunta ida: PR la halo “konfirmasaun no aseitasaun” tan sei hasoru CORVID-19 no EE ka tan Lu-Olo la gosta Xanana? Afinal, KHUNTO vota a favor ba EE, la’os tan hanoin POVO maibe tan hakarak lalais atu forma Governo VIII iha situação “emergência” nia laran.

2. Tuir mai, iha carta ne’e mos dehan “Partido KHUNTO considera deklarasaun konfiansa no apoio tomak husi Sua Excelencia Presidente da Republica Sr. Francisco Guterres “Lu-Olo” ba Primeiro Ministro Taur Matan Ruak atu lidera nafatin VIII Governo Konstitusional. Partido KHUNTO hola partemos iha estrutura Oitavu Governu Konstitusional nunee decide fo apoio ba Oitavo Governo Konstitusional to iha Tinan 2023”.

Analisa texto
a) KHUNTO hare de’it ba declaração PR nian tau konfiansa ba PM atu Taur Matan Ruak mak kaer nafatin. Maibe, Naimori la hatene hanesan mos ninia Presidente Partido no Sekjer katak, declaração PR nian la iha força constitucional. Iha VIII Governu Konstitusional katak CNRT + PLP + KHUNTO. Seluk lae! Se hatama partido seluk, PR sei husu halo tan CONGRESSO ka lae?

b) Tan sa mak Fretilin la ajuda PR atu hamutuk ho Governo funu hasoru inimigo invisível, maibe lisuk atu halo rahun koligasaun foun, AMP IX?? Hau sente, moralmente PR Lu-Olo hatudu duni oinsa mak sobu no tohik esforço ba oin ... nia la ajuda atu hasoru CORVID-19, maibe aproveita atu sobu estabilidade nação.

c) Naimori dehan hadomi no respeita Xanana Gusmão, maibe hadomi Povo. Lae! Lia los mak, TMR fo kadeira VicePM ba Armanda Berta no Ministro 14 ba KHUNTO. Ne’e katak, tuir AMP edisi IX hetan de’it 10, lao tuir PLP + Fretilin nebe forma AMP edisi VIII hetan 15 ... Povo atu mate ba CORVID19 ka mate hamlaha, la’os KHUNTO nia problema. Kadeira 15 barak liu 10 ... ne’e de’it.

DISOBEDIENCIA CIVIL”

Hau lao sai ba cidade, no kareta barak liu mak movimenta iha Dili laran. La hanesan EE-1 buat hotu lao diak los. Mosu tiha EE-2, ema hahu la tauk ona. Ema hahu lao ba mai. Jovem sira mos rame-rame halo desporto ... hasoru malu ho saudade.

Tuir hau nia hare, bele hatudu katak POVO la hatene katak iha EE-2 ... sira hanoin “bebas” ona. Nune’e sira lao no hasoru malu hanesan buat ida la kona. Halo hakfodak liu mak patrulhamento husi PNTL no F-FDTL la significativo.

Maibe, tebes ka lae POVO la hatene konaba EE-2 ne’e? Sira hatene! Maibe, sira hatene liu katak Partido sira nebe vota a favor ne’e halo “conspiração” atu hases POVO, sulan tama iha uma laran, nune’e Fretilin + PLP + KHUNTO halo MOVIMENTO POLITICO avontade. Povo labele halibur malu, partido sira bele halibur malu atu sona malu no fera malu.

Iha ne’e hatudu ona DISOBEDIENCIA CIVIL ... katak, POVO sira lakohi ona hakruk ba LEI. “Revolta” ki’ik’oan ida ne’e la’os Povo ne’e DELINQUENTE (penjahat), maibe sira nia CONSCIENCIA MORAL hatudu ona katak Partido sira hahu Lohi maka’as POVO.

Se PR no Governo ho PN usa sala ESTADO DE EMERGENCIA ne’e, Timor-Leste sei sofre barak no boot liu tan, basa ninia resultado la’os CORVID-19 mak halo mate POVO, maibe PARTIDO sira mak halo mate ESTADO tomak nia SOBERANI, maibe liu-liu Nação Timor nia DIGNIDADE.

Hau hanoin ESTADO no NAÇÃO, no liu-liu POVO e PATRIA ninia dignidade labele monu iha Naimori no KHUNTO nia okos. Fretilin no CNRT mak bele salva Timor-Leste. Tan naran 2 ne’e mak doko rai iha tempo RESISTENCIA nia laran.

segunda-feira, 27 de abril de 2020

"Incertezas" iha "Primeira Volta" Hafahe Votus Iha Uma-Fukun, Estadu Emerjensia Dada-tan ba Fulan Ida


Timor oan sira hotu iha direitu atu hetan protesaun no seguransa, nunemos ba informasaun sira konaba surto no imprescindível apoio ka tulun nebe ma'ak Guvernu atu fo, liliu ba kbiit laek sira.

Lo'os ona katak Parlamentu Nasional, ohin, 27/4/2020, aprova ona EXTENSÃO Estadu Emerjensia ba fulan ida-tan. Voto a favor ba renovasaun ne'e nudar resposta ida hodi satan hasoru covid-19, ho 37 votus favor, 23 votus kontra, votu 4 mak abstensaun no nai deputadu 1 ausente. Votasaun hatudu "infração" iha aliansa maioria parlamentar foun. FRETILIN, PLP no KHUNTO vota favor. CNRT, FM no UDT vota contra. PD, Mariano Sabino Assanami vota favor no deputadu na'in 3 seluk abstein. PUDD mos abstein.

Ho apoio parlamentu nian, no provavel dekreta husi Nai Prezidente Republika, signifika Timor-Leste tama ona ba faze "segunda volta" nian hafoin kumpri tiha "primeira volta", nebe ho durasaun "30 dias".

Numeru moras pandemia covid-19 sa'e lais, soma hamutuk 24 ona (data ikus), razão pelo qual, guverno husu ba PR atu dada-tan tempo Estadu Emerjensia (EE) ba fulan ida. Com o mesmo argumento "salva povu" husi corona, Francisco Guterres "Lu-Olo" nudar PR haruka kedas karta (22/4) ba Parlamentu Nasional (PN) hodi solisita autorizasaun, nune'e bele dekreta tan EE ba periudu tuir mai.

Prezidente kumpri nia kna'ar hatu'ur iha Artigu 85, alinea g, K-RDTL, nebe dehan "Deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian". Enkontru 22 abril 2020 iha Palasiu Prezidensial rezulta ho apoiu unanimu husi Konsellu Estadu no Konsellu Superior Defeza no Seguransa nian ba extensaun EE. Unanimidade ne'e haforsa liu-tan prezidente nia pozisaun no hein deit "SIM" husi nai deputadus sira iha Uma-fukun. 

PN aprova duni pedidu renovasaun EE, signika fulan ida-tan ma'ak ita "sulan" no "hakdasak" hela nafatin iha uma. Iha "primeira volta", fo-foun, parece que, buat hotu la'o diak, povo hatudu nia vontade haktuir ordem EE nian. Maske nune'e, laiha serteza buat ida konaba "moras-da'et" ne'e, esta, por falta de informacoes, muito menos hanoin ba sa'ida ma'ak sei akontese ba sira nia moris (sani: kbi'it la'ek sira) wainhira sulan-an metin iha uma, la sai.

Sentru Integradu ba Jestaun Krize (SIJK) hari'i atu hatan hasoru situasaun ne'e, maibe informasaun konaba surto ne'e rasik sei "simpang siur" hela. Ita asiste kunfuzaun iha fatin balun, nunemos iha karantina. Governantes sira atrapalha, sidi tun-sa'e atu hola desizaun. Ita rona de'it subsidiu 100$, la-kleur "sira" aprova-tan 500.000$. Ida ikus ne'e dehan atu uja "fiskaliza" COVID-19 iha Timor-Leste.  Montante rua ne'e sira ko'alia lori povu nia naran, ate balun, ho elegante, defende dehan "ne'e povo nia osan". Maibe iha realidade "kbi'it la'ek" sira ma'ak "tahan-an" no seluk fali la augenta husik matawen turu. 

Buat sira ne'e hotu "arrasta" povo ba situasaun difisil. "Bingung" no lakon fiar ba Ukun-Na'in sira. Parado iha uma, hahan laiha, servisu mos laiha, no depois hanaruk-tan "isolamento". Ladi'ak liu mak "aproveitamentu politiku" iha situacao de emergencia ne'e, sa-tan problema lubuk ida mak butuk hela, sidauk rezolve to'o agora desde hahu krize "impasse politica". 

Iha loron hira ikus, ita mos hare povu hatudu nia "revolta", nudar forma de protesto ida hodi "walk out" husi Estadu Emerjensia. Estado de espirito, situasaun socioeconimco no teatro politico obriga populasaun sira "quebra-regras" hodi sai husi uma, pasiar. Hanesan fo-sai iha notisia GMNTV, 19 Abril 2020, hatudu momos povo nia descontentamento ho situasaun aktual no liuliu lala'ok politiku sira. Karik, sira sai ba buka moris tamba la'iha apoiu husi governu? Eis uma das questões, apontamentos ba "excelentissimos" sira atu tau atensaun. Nune'e, "tensão" iha primeira EE labele sa'e-tan.

Saida ma'ak akontese, kedas, iha inicio implementasaun EE to'o agora, loron ikus, serve hanesan experiensia ida em "primeira mão" ba kazu Covid-19 iha Timor-Leste. Para alem de infectado sira sofre, povo baibain mos afectado maka'as ba sira nia moris. Surto provoka inserteza, risku ba kontaminasaun, no "isolamento social" bele amenta perigu iha presaun psikolijiku no stress.

Saida mak sei akontese tuir mai, ita la hatene, maibe responsabilidade tomak iha executivo sira. Povo so hein katak saida mak "imi" ko'alia hatudu iha pratika, nune'e, "ami" prontu kolabora no dehan "sim senhor". 

E, sim, senhor! – Vamos lá. Hamutuk hasoru covid-19, komesa husi ita-an, salva familia, salva povu, salva Timor no salva mundo no humanidade.

Timor oan sira hotu iha direitu atu hetan protesaun no seguransa, nunemos ba informasaun sira konaba surto no imprescindível apoio ka tulun nebe ma'ak Guvernu atu fo, liliu ba kbiit laek sira.

Dalia Kiakilir
Oxford, 23/4/2010

domingo, 26 de abril de 2020

HUSI “ESTADO DE EMERGENCIA” BA “ESTADO DE ALERTA”


HUSI “ESTADO DE EMERGENCIA” BA “ESTADO DE ALERTA”

Nicolau Lobato dehan – “Contamos com uma força inesgotável ... que é o Povo” (mensagem ba FALINTIL, Aisirimou 13 de Agosto 1975).

Parlamento Nacional sei halo diskusaun atu “extende” Estado de Emergencia. Hau hare, ida ne’e barak liu mak politica no oituan liu mak atu hatan ba “surto COVID-19”. Rona Dr. Rui no ninia equipa, sira fo bebeik naroman boot ida ... ita la iha “paciente” ... iha de’it “suspeito” no “positivo”, maibe laos "paciente". Nune’e, tecnicamente Timor-Leste iha liu forsa atu “manan” funu ida ne’e. Ita nia equipa de saúde dehan ona usa liafuan “surto”, labele dehan “pandemia”. Ne’e de’it hanesan “tenaga dalam” boot tebes!!!!!

Tuir Santo Padre Francisco nia hanoin, katak, perigo boot liu no “terrorismo” maka’as liu mak GENOCIDIO VIRALE. Saida mak ne’e? GENOCIDIO VIRALE katak liu husi movimento politico sira nian, hamutuk ho “media partidária” ka medsos halo rumores, barulho no sukit tun sukit sae atu hamosu pânico.

Exemplo boot liu mak ida ne’e, Dr. Rui Araújo dehan bebeik “lalika pânico”, “hakmatek iha uma”. Ministerio Saude haruka SMS ba ema hotu “labele pânico”, “fase liman bebeik”, hadook’an malu metro ida ho balun. Facil los.

Maibe, pergunta jornalista nian mak konaba “cemitério” no “kaixaun”. Ida ne’e mak sira hakerek no hatun ba publico. Nune’e mosu pânico. Ema iha foho la’os tauk tan sira konaba moras, maibe tauk Dili rahun, ema mate hotu ona – “molok Timor rahun ho CORVID19, ema mate hotu ona tan hamlaha no tauk ba terrorismo partido politico”. Wainhira ita halo comentário, mosu ona “political machine” (mesin politik) nebe tolok no ameasa deit ona. Partido sira la’os ona koko atu fo solução ba CORVID-19, maibe koko atu “halo rahun malu”, “sobu malu”. Halo finge dehan defende POVO, maibe hatama osan US$500,000 hodi hamosu polemica no hatudu sira nia heroismo, maibe vota unanimo (kartaun verde 65). Ida ne’e “insulto boot” ba Povo no Nação.

Hau hanoin, do que hanaruk Estado de Emergencia, di’ak liu PN husu atu reduz ba ESTADO DE ALERTA. Iha Indonesia karik dehan husi “KEADAAN DARURAT”, tun ba “WASPADA”. Ne’e katak, ita tuir Ministerio de Saude atu “alerta malu” ... hotu-hotu alerta malu atu “fase liman”, “hamos ambiente”, no la’o ka tur hamutuk sukat distancia.

Hau hanoin hetan saida mak Nicolau Lobato nia lia-menon ba FALINTIL sira, “CONTAMOS COM UMA FORÇA INESGOTÁVEL E QUE CONTRIBUA DECISIVAMENTE PARA A LUTA, QUE É O POVO” (Aisirimou, Aileu, 13 Agosto de 1975). Ida ne’e hanorin buat boot rua:

1. Sura uluk lai POVO nia força, la’os Estado nia osan ... sa tan Partido Politico nia manobra. Povo ne’e mak lakon fiar ba Estado, ne’e moras todan boot. Iha foho ne’e ami hare momos kedas katak noticia sira husi Dili mai ne’e la fo liu “segurança” sa tan “estabilidade mental” mai foho.

2. “Força”, Conselho Nacional de Defesa e Segurança hamutuk ho Comandante Supremo das Forças Armadas (PR) tenki ser “liman kroat” POVO nian, la’os Partido Politico nian.

Husi ne’e, hau hanoin no sugere de’it, tuir ami ema foho kbiit laek nia hare:

a) Se labele ona, hanaruk de’it ESTADO DE EMERGENCIA ba loron 14 (para halo PR haksolok netik);

b) Hotu tiha ba kedas ESTADO DE ALERTA;

c) Iha ESTADO DE ALERTA nia laran, hau sugere buat rua:

c.1. Povo hakmatek iha uma, fase liman, halao serviço ho hakmatek; lalika rona rumores husi Media partidária ka media nebe gosta halo “genocídio virale”

c.2. Estado de Elerta nia laran, aproveita PR resolve tiha “Emergência de Estado”, se PR lakohi fo ba AMP (tan la gosta Xanana ho nia aliado) então fo de’it ona ba Fretilin ho PLP; ka halo Eleição Foun.

De resto, POVO sei bele moris iha fulan ida nia laran ne’e. Liu tiha ida ne’e hau sente, husi ESTADO DE EMERGENCIA ita sei monu iha EMERGENCIA DE ESTADO nia laran.

Husu ba MAROMAK no Matebian sira atu tahan metin ita hotu.

Martinho G S Gusmao
www.facebook.com/gusmao8998

sábado, 18 de abril de 2020

100$ kada uma kain durante EE, sala info husi Ministro Fidelis Magalhães. Sé ma'ak sala?

Fidelis Magalhães husi Partidu Libertasaun Popular (PLP) no hakna'ar-an nudar Ministro da Reforma Legeslativas no Assuntos Parlamentares iha VIII Governu Konstitusional, foin dadauk, fo-sai ba publiku katak "Governo iha planu atu distribui subsidiu 100$ ba uma kain ida durante Estadu Emerjensia (EE) - Estadu Emergensia tamba Pandemia Covid-19, Corona virus

Hanesan haktuir jornal nasional sira katak "Governu sei oferese subsidiu ba populasaun kada uma kain ho montante orsamentu ba kada uma kain ida hetan $100 dolares kada fulan no sei ajuda hamenus todan ba empreza sira". (Fidelis Magalhaes/Tempo Timor) 

Notisia "pomposo" halo populasaun, liliu kbi'it laek sira lara-metin tebes ho "oferta" ne'e. Inedito, hanesan acontece iha suku FATUHADA nian. Halo ema kbi'it laek, aileba-oan, sira fadigadu "atrapalha" haluha tiha regra EE (distansiamentu sosial) hodi bou no halibur hamutuk iha sede chefe de suco, tamba deit 100$ nebe Fidelis dehan planu atu fo.

Media sira litik no kria konfuzaun iha povu, ikus, ministru tutela desmente iha nia facebook husu deskulpa katak "ne'e hanesan planu ida, nebe buat hotu sidauk klaru no laiha certeza" no sala-liu mak fo sala media sira.

Povu atu fiar se los?

Povu fo votu iha eleisaun tamba fiar no hein uku-nain nia tulun atu hadi'ak sira nia moris, la'os "promete" atu fo apoiu "subsidi" maibe depois "retira" fali.

Hanesan haktuir media sira: RTTL Live destaka "Governu Sei Fo Subsidiu Ba Kada Familia Ho Dolares Amerikanu 100". GMN TV sublinha iha nia linha editoral katak "Governu Garante Rendimentu kada Familia Fulan ida $100 Durante Estadu Emerjensia no Halakon Pagamentu Obrigatoriu Seguransa Social". Miabe, ikus mai guvernu rejeita subsidiu ne'e ho argumentu la klaru. Hanesan hakerek iha jornal Timor Post: "Governu Rejeita Subsidiu $100 ba Kada Familia". Tempo Timor mos hatun notisia dehan "PM Taur: Governu Seidauk Aprova Subsidiu $100 ba Kada Uma-kain".

Agora se mak sala iha situasaun ida hanesan ne'e? Guverno, povu ka jornalista sira? Ka info ne'e "misunderstanding" entre hotu? Eis a questão? 

Iha semana rua liu ba, iha loron 3 fulan Abril, Elia Amaral aprezenta dadus diferente ho Rui Araujo, PM Taur haruka kedas karta ba PR Lu-Olo para exonera tiha Vice-ministra Saude nian, i sem estuda lae, Lu-Olo "pecat" kedas. Enquanto, Fidelis nebe kria konfuzaun ho planu "SUBSIDIU 100 DOLAR" hetan salva ho deit "deskulpa". "Misunderstanding"? iha ne'e, "subsidiu 100 dolar" laiha conhecimento nem apresentação ba Conselho Ministro, mak depois tenki submete ba aprovação iha Parlamento no ikus PR mak sei promulga. Maibe, de facto, Ministro ko'alia BUAT IDA, depois, tuir-mai, Primeiro Ministro dehan BUAT SELUK. La tutan malu!

Hanesan dehan PM  ba media no imprensa (08/04/2020) sira katak "Osan $100 ba kada familia ne'e diskusaun sei la'o hela, seidauk iha konkluzaun ida". Ne'e atu justifika de'it guvernu ne'e nia "atrapalhasaun" politika hasoru surto covid-19 nebe de facto kauza konfuzaun.

Neste caso, guverno, tenki prudente wainhira atu presta deklarasaun ruma ba publiku. Ida, rigor,  no seluk, atu evita konfuzaun no misunderstanding iha publiku nia le'et. Primeiro, Ministro dehan "guvernu iha planu", mabe depois PM dehan "rejeita" no "sidauk aprova" buat ida konaba subsidiu 100 dolar ne'e.

Iha situasaun ida hanesan ne'e, guvernu tenki rigroso iha servisu no transparente fo informasaun ba publiku. Covid-19 ne'e ameasa real ida no "todo o cuidado é pouco". CAOS mak informasaun nebe ita hakarak "espalha" ba publiku nebe "la lo'os" no, sa-tan, ho "tendencioso".

Faktu mak hatudu, konsekuensia husi "imprudência" iha "statement" obriga ema lulun-malu lori "suratahan" ba entrega iha chefe de suco nia "uma". Involuntariamente sira quebra regras EE no põe em risco ema nia vida.

THE PEOPLE DON'T NEED TO KNOW WHAT YOU HAVEN'T ASSURED!

Rona PLANU wainhira iha ELPAR. Agora povu la presiza rona planu husi Governu, maibe presiza hatene "konkluzaun definitiva", execução, acção hodi proteje Timor-Leste durante EE. Ba ida ne'e, COMBATE SURTO COVID-19, “exige prioridade absoluta” ho kaer liman hamutuk, "de mãos dadas".

Elegansia husi parte ministro Fidelis Magalhães nian hatudu ona ho rezultadu "dun malu sé mak kulpa". Sala iha media ka publiku nia ignoransia? Tamba parese ba sira nunka sala. Deskulpa hau sala, ikus-ikus entre bo'ot sira ELIA de'it mak sala. Husu "deskulpa" hatudu "frakeza", fo-kulpa ba ema seluk ne'e "negativo", no, di'ak liu ona ma'ak GENTLEMAN "assume responsabilidade".

O que vai acontecer a seguir? A ver vamos!

Povu agora hein desenrolar 500.000$ nebe aprova ona ba atu tane Estadu Emergensia. Ita hein.

Dalia Kiakilir
Oxford, 18th April 2020

quarta-feira, 15 de abril de 2020

Ezonera Elia Amaral, BLACK JEZUS TIMOR-LESTE, konsidera DESKRIMINASAUN!

Foto Black Jezus
"Feto forsa lato'o atu lidera nasaun ho situasaun nebe bo'ot tebes?" - Questiona Madeira Black, prezidente grupo RAP BLACK JEZUS nian iha Timor-Leste.


Covid-19 litik ita atu atu hatene liu-tan konaba nia "existencia". Nia mosu hanesan "mate-klamar" ida, halo ita ta'uk no "fanun ita husi mehi ba realidade. Mundo tomak ALERTA.

Hafoin ita nia Primeiro Ministro DEMISIONARIU e agora RETIRADU husu "pecat" ita nia Ministra Interina de Saude Elia Amaral, namanas em hotu hatudu reasaun "la kontente" ho desizaun PM Taur nian. "Madeira Black" mos la escapa husi "teatro" politiku sira hodi manifesta nia sentimento de revolta ba "expulacao" no konsiderasaun ba Elia Amaral nudar feto ida foin-sa'e maibe hatudu nia servisu no "aten-berani" hasoru risku iha "funu" hasoru "inimigu invizivel" Covid-19.

"Hau senti, maski nia kbi'it la'ek, laos, hanesan deskriminasaun...", dehan Madeira.

Lian litik, tamba sa ma'ak ita konsidera ne'e "diskriminasaun" ba Elia wainhira ita persija tulun no ema "professional" saude sira nian hodi "funu" hasoru pandemia ne'e? Presidente grupo RAP Timor-Leste "Black Jezus" nian hakerek iha nia pagina facebook dehan "Ita ema laiha ida mak perfeito, labele buka ema nia salah para determina ou hasai ema husi jabatan... maibe koko atu haforca no fahe matenek atu nia labele monu to'o forca laiha kedas... Hau triste los... no hau orgulho tebes ho Dra. Elia... forca nafatin 🙏❤️ ".

Relevante ho issue rua belit-malu, "corona ho exenora". Prezidente RAP "Black Jesus" preokupa ho "intensaun" tebe-sai Elia husi nia kargu. Sera que "mana bo'ot" sira ma'ak laiha kapasidade atu ukun ka "maun bo'ot" sira ma'ak la fo fatin? Ka, apenas meramente uma questao politica nebe ema politiku sira halo hodi "hametin ukun" no "manan buat ruma" ba interesse a'an rasik no grupo nian? Hanoin tutan husi Nicolau Maquiavel.

The main question is, sera "Feto forsa lato'o atu lidera nasaun ho situasaun nebe bo'ot tebes?" Haoin rasik ba no buka hatene ba!

Dalia Kiakilir
Oxford, 3 April 2020

segunda-feira, 13 de abril de 2020

Artista Timoroan Sira "Hananu Husi Uma" MAI FALI E Ba Ita Hotu Atu "Hakmatek Iha Uma"


Danny (Klamar), Titiso (Solo), Nelson (Gracias), Joviana (Duo ho Fela), Natalino (Solo), Leo (Biti Acoustic), Dedy (Sawarika), Bella Galhos, Daniel (Solo), Fela (Duo ho Joviana), Mento (Ulha Mousik), Mely (Galaxy), Dalia, Ana (Solo), Bepi (Solo), Lely, Otopsy (Klamar), Aga (War waik), Leyla (Solo), Sheila (Solo), Ego Lemos, Titha (Solo), Joyce & Jessica (Duo).

Artista Timoroan Sira "Hananu Husi Uma" MAI FALI E Ba Ita Hotu Atu "#HakmatekIhaUma"

Artista muziku timoroan sira bolu malu halibur iha knanuk popular "MAI FALI E". Hananu ho style ida-idak nian dedika ba ema hotu nebe tenki sulan-an iha uma tamba surto covid-19, e, em especial, ba sira nebe iha fatin "kuarentena" no "front line".

"Hela Iha Uma, Hakmatek Iha Uma", mak lian-menon husi ma'ak-kanta-nain sira, atu hamaluk no hakbiit malu hodi luta satan hasoru moras a'at ida nebe da'et dadaun ba mundu rai klaran. Timor-Leste mos la se'es husi situasaun ne'e.

Grupo Multimedia "Bolu Malu" nudar na'in ba inisiativa ne'e konvida artista muzika timoroan rai-laran nomos rai-liur lori "Hananu Husi Uma" MAI FALI E hodi lolo-lian fahe ba timoroan sira atu rona hodi hakalma-an no "hakmatek iha uma". Ideia ne'e aseita husi muziku sira, nebe ida-idak deside atu fo kontribuisaun ba kauza ne'e ho apelo ba publiku "#HakmatekIhaUma.

Danny, um dos artistas husi grupu muzika "Klamar" aproveita biban ne'e hateten katak "situasaun ne'e atu la'os haketak ema. Maske difisil atu hasoru malu maibe ita sei bele kria buat ruma ho talentu nebe mak ita iha husi do'ok".

De facto, entretenimento importante iha tempo ida ne'e, ita bolu malu, hamaluk no hakbi'it malu "a partir de casa". Grupo konsidera hananu ne'e iha sentidu bolu ita fila ba uma, tamba iha neba iha mahun no domin.

"Mensajen mak ita nia uma nakonu ho domin. Hili muzika "Mai Fali E" nia sentidu bo'ot tebes konaba domin iha uma", tenik-tan Danny, solista "Klamar" nian ba editora blog "Kiakilir".

Muzika ne'e memoravel wa'in ba jerasaun tuan sira husi tinan '60-'70 mai, maibe-mos la lakon le'et iha jerasaun foun sira. "Mai Fali E" familiar ona ho timoroan sira,  nebe, sempre kanta hodi haksolok-an no haksolok malu.

Pertinente, iha altura ida hanesan ne'e, Estadu Emerjensia, grupo nebe konstitui husi grupo artista no creativo, foti inisiativa no bolu artista timoroan sira hodi kanta hikas knanuk ne'e nudar mensagem "de coragem no tranquiladade" ba povu no liliu sira nebe mak iha "primeira linha" combate hasoru pandemia ne'e.

Mensajen nebe partilha ona iha media sosial, youtube no facebook, hetan reasaun positiva husi publiku. Fans sira bele hare no rona kantor no kantora favoritus sira hanesan Mely "Galaxy", Ego Lemos,  Otopsy "Klamar" no seluk-tan nia performance no, liuliu, simu mensagem nebe mak atu hato'o konaba covid-19: "stay home, stay safe, save lives".

Iha registo balun husi reasaun publiku nian konaba knanuk ne'e, entre outros, destaque ba Mana Kirsty Sword Gusmão, escritor Luis Cardoso de Noronha, Max Sthall no professor portugues Ricardo Antunes, nebe apresia, ho saida mak sira senti, ideia grupo nebe konsege reune varias artistas timorenses hodi kanta "Mai Fali e" ba cauza ida, covid-19.

Mana Kirsty Sword Gusmão iha dadalia ho hau (Dalia), hatudu nia admirasaun ho jovem sira nia preokupasaun no solidariedade ba kestaun pandemia covid-19.

"When voices are united in a common purpose, the result is harmonious and beautiful. May Timor-Leste’s response to the global Covid-19 Pandemic inspire the world, just as its heroic struggle for independence has done. Viva Timor-Leste and viva the “Mai fali e” choir of solidarity and human kindness!", reasaun ksolok husi mana Kirsty Sword Gusmão mai hau.

Iha fatin ketak, escritor timoroan Luis Cardoso Noronha la husik liu atu expressa mos nia hanoin  konaba ideia ne'e. Ba ida ne'e, nia hakerek iha facebook nune'e:

"Esta canção é muito antiga. Magnífica a interpretação dos artistas. Cantei-a nos meus tempos de menino. De partir o coração. Choro sempre quando a ouço. Creio que em tempos de pandemia o melhor é cada um ficar quietinho para não disseminar o vírus. Aliás como muito bem disse Rui de Araújo e recomenda o governo "Fiquem onde estão!" Lalika fila mai! Mas é sempre reconfortante ouvir a canção. Muito obrigado."

Seluk, mensagem de apresiasaun mos mai husi Professor ida iha Instituto da Língua Portuguesa - Universidade Nacional de Timor-Leste, Ricardo Antunes, nebe manifesta nia hanoin konaba inisiativa kanta knanuk tradisional ne'e:

"Em Timor-Leste, como em quase todo o mundo, as ordens são para ficarmos em casa, para prevenir o contágio com COVID-19. Há uma canção que é bastante apropriada a essa mensagem, e vários artistas timorenses gravaram-na a partir de casa. “Mai fali eh” é uma canção tradicional de Timor Leste. Canção muito conhecida em Timor, significa “Volta para casa”, em tétum, língua local e oficial de Timor Leste. É uma canção de embalar em que a mãe chama os seus filhos de volta a casa quando o sol se põe. Também pode ser interpretada com um significado mais abrangente evocando o regresso à ilha natal dos timorenses que partiram."

Lahe'in mos reasaun husi Senhora cabo-verdiana Maria Cristina Fontes Lima nian. Iha rede sosial nia husik hela nota curiosidade ida ba knanuk klasiku "Mai fali e":

 "Volta para casa! (Mai fali E, em tétum). Assim, as mães timorenses chamam os filhos para voltarem para casa ... Nestes tempos de tamanhos riscos devido ao Covid-19, todas as mães, em todo o mundo, revêm-se neste chamar os filhos para irem para casa... Também uma emocionante e bela contribuiçao de artistas timorenses para a campanha "Fica em casa", aqui em Timor. Vale para todo o mundo!"

Realidade hatudu katak "Mai Fali E" la'os, simplesmente, "uma canção ou um som", maibe iha nia valor rasik no mensajen ida atu hato'o. Liafuan, lian, knanuk, ritmu no harmonia tidin no penetra iha fuan no klamar. Hein katak ita rona "Mama bolu ita fali eh..." obriga duni ita atu hela iha uma "hakmatek-an".

Aproveita biban ne'e, Blog Kiakilir lori naran grupu nian no artista sira fo "haku'ak solidariedade", apoio moral no kbi'it (coragem), ba maluk sira iha kuarentena, liliu ba sira nebe mak tenki servisu no hamriik iha front line hasoru pandemia covid-19. Ba sira hotu ita nia respeito!

Oxford, 09/04/2020
DK-Dalia Kiakilir

sexta-feira, 3 de abril de 2020

Motivo lolos hasai Ministra Interina de saude Élia Amaral mAk ida nebe???

Élia Amaral,
ex. Ministra Interina de saúde
Tuir informasaun fó sai husi jornalista Lusa Antonio Sampaio iha redes sociais. Primeiro Ministro demissionário VIII Governu Konstitusional Taur Matan Ruak hato'o pedido exoneração/demissão ba Ministra Interina de Saúde Élia Amaral ba Presidente da Republica. 

Pedido exoneração ne hetan aceitação imediata nebe vigora iha loron 3 Abril 2020, ao abrigo do artigo 86° alinea h) KRDTL nebe refere deit "Competência Presidente da Republica relativamente aos outros orgãos". Maibe artigo refere la justifika Motivo saida mak bele lori hodi foti desizaun EXONERAÇÃO.


Maibe Motivo lós mak ida nebe?

Pergunta:

1. Oinsa no tamba sa PR aceita ho lais pedido Exoneração?

Iha situação pandemia Virus Corona invade mundo...

2. Sera ita nia Presidente labele tur hamutuk ho Primeiro Ministro no Ministra Elia Amaral hodi ko'alia no propõe solusaun diak ida atu nune servisu bele eficaz liu?

3. Motivo hasai Ministra Interina de Saude lolos mak ida nebe los?

4. Sera Misunderstanding ka desentendimento entre PM ho Ministra!?!? Tamba deit la kompreende Malu?

Sera?... Pontos interrogação barak los ba ita balun nebe akompanha hela lala'ok husi Governantes sira.

Motivos husi PM:

1. Tuir info Timor Post ohin, Primeiro Ministru justifika pedido ne'e ho razaun tanba, relasiona ho "atitude negativu governante ne’e dezde hasoru krize pandemia coronavirus (COVID-19)".

Halo ita hanoin oituan ba kotuk, atitudes negativo husi ita nia Governantes barak los, iha uma fukun as vezes atu hanesan palku WWE/luta livre. Antes COVID-19 mosu publiku akompanha,  deputados sira balun hatudu falta respeito ate balun uza liafuan kroat, hostilidade verbal no "fisica" hasoru malu. Laiha ema ida mak husu HASAI sira ida husi kargu.

Palku Facebook mos hanesan, Attitudes Negative barak, kauza konfuzaun no mau exemplo ba publiku tomak. No ohin loron infelizmente ita sei kontinua assiste espektakulu oin-oin.

2. Dehan iha loron Kinta (02/04/2020) "fó informasaun ba públiku liuhusi konferensia ba imprensa ho dadus la hanesan hodi provoka konfuzaun iha públiku."

Misunderstanding entre PM ho Ministra mak sera motivo lolos ba exoneração? Ka Jogu Politico?

Publiku iha direitu hatene lolos razão, tamba sa?

Ita hein.

Dalia Kiakilir

Oxford, 03 Abril 2020

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...