.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

quinta-feira, 23 de janeiro de 2020

Dili Nafatin Hela, Udan Tun Bee Nakonu, Rai Tahu no Foer Namlekar

Foto TATOLI
Inundasaun "massiva" iha Dili, ahi han rai "violenta" iha Australia no surto "virus" iha China hakfodak ema hotu no preokupa wain tebes ba estabilidade mundu no sujeitu ba futuru jerasaun sira.

 Kulpa iha ka lae i se nian?

Mai ita halo intropeksaun, hanoin no husu ba an-rasik, ka ita tenki rona fali knanuk sira husi musico no cantor indonesia Ebiet G Ade nian nebe inspira konaba dezastre natural. Dezastre nebe ho trajiku destroi natureza no halakon ema nia vida. 




Iha okos ne'e, hau "repost" hikas artigu (tuan) ida husi FH editor Olivio de Deus (24 Fev. 2013) ho titulu "Cidade Dili Sai Tahu-Laran: Halo nusa maka atu evita membrus governu sira labale raut tan tahu-dodok iha futuru?"

Molok sani artigu tuan refere, sei fresco hela, apresia lae hau nia sentimento solto konaba "inundações" iha Dili liu hosi dadolin "em versos" no liafuan "sem regras".


DILI,
Hau nia doben!

DILI,
Hau nia sidade, 
Bairu, dalan no lidun sira...

DILI,
Fatin nebe hau moris-ba, hau halimar-ba
Fatin ida furak, iha mehi no iha fantajia
Fatin ne'e kesi metin hau nia fuan no domin

DILI,
Hau hela fatin
Hau gosta, no hakarak moris hamutuk nafatin
Hau senti iha mahun ida, seguro no protegido

DILI,
O nia diak, hau nia ksolok
O nia susar, hau nia terus
O mak hau nia isin no klamar

DILI,
Hau rain horis fatin, sidade Timor nian
Hau nian, O nian, timoroan hotu nian
Hau hadomi O rohan laek...

DILI,
Hau nia doben furak!



Dalia Kiakilir
Oxford, 23/1/2020



Cidade Dili Sai Tahu-Laran: Halo nusa maka atu evita membrus governu sira labale raut tan tahu-dodok iha futuru?

*Problemas no Solusaun

Udan bot no inundasaun nebe maka foin dadaun akontese iha Dili laran, lalais deit transforma tia Capital ida nebe ita hotu hadomi sai tia debu-laran ida que nakonu ho tahu, be-foer, lixo, roda-at no quase saida deit maka ita konsege imagina. De repente deit ita sente la vale tia perante força de natureza e Dili nia oin sai tia hanesan Bangladesh quando mota tama. Membro governo sira que loron bai-let lao gravatado hakfodak fali mosu iha fotografias hanesan ema foin halai natar. Jornal lokal hateten dehan Presidente da Republica evakua ba Palacio Nobre iha Lahane no ironikamente Primeiro-Ministro tun mai raut tahu iha Palacio Presidencial Ai-tarak Laran.

Sira ne hotu hatudu deit amplitude de konfuzaun nebe ita bele enfrenta quando la fo atensaun no seriedade ba implemetasaun politika integrada ida kona ba Jestaun Risku Dezastre. Falta deit implementa, tambá politika ne iha tia ona desde 2007 no Direksaun Nacional ba Gestaun Dezastre (DNGD), nebe existe kedas desde tempo UNTAET nian, maka sai nudar kordenador. Politika nacional ne mos inidika hotu sektor sira seluk, desde ministérios ida-idak, sektor privado to komunidade tomak kona ba sira nia papel no responsabilidade atu hamenus risku ba desastre nian. Problema maka DNGD labele halao nia servisu ho didiak nudar koordenador tambá direksaun ida ne apenas direksaun kik ida iha Ministerio Soliedariedade Social (MSS) nia okos. Tambá ne tuir hierarquia ou estrutura institucional, nia laiha autoridade para bele haruka sektores sira seluk implementa sira nia parte sobre redusaun risku dezastre. Atu kordena área ida nebe multi-sektoral ho parceiros barak maka as liu nia iha hirarquia, naturalmente nia força la tó atu exerce nia autoridade. Alem de ida ne, DNGD rasik sidauk hetan baze legal ida para reforça mandatu politiku nebe nia iha hela ona. Tamba buat sira ne hotu entaun Timor nia politika jestaun risku dezastre ne lao deskoordenada no rungu-ranga deit tuir ida-idak nia hakarak.

Jestaun Risku Dezastre ne tenki sai nudar parte integrante husi processo dezenvolvimento rasik iha kada sektor atu nuné bele hamenus ka prevene kedas risku ba dezastre iha saída deit maka ita halo iha ita nia aktividade dezenvolvimento. Ne signifika mos katak, ita halo konstrusaun oi-oin mas tenki hare hotu katak saída maka ita harí ne la kria fali problema foun nebe sai hanesan bomba-relógio kualker momento bele arebenta iha futuro. Exemplo simples maka konstrusaun ponte Aitarak-laran nebe demora tebes no ignora tia katak quando to ona tempo udan bele kria risku inundasaun ba komunidade sira nebe hela besik iha nebá se ponte ne taka nafatin. Alem de ida né, ita haré ba estrada husi Aeroporto Comoro mai to Palácio Presidencial Aitarak-laran ne nahe tia alkatraun foun no trotoar mas haluhan tia evita dezastre tambá nem halo valeta kuak ida para bé atu halai. Trotoar ne rasik mos bele provoca dezastre tambá klot demais no serve para lao tutuir malu deit, ida iha kotuk ida iha oin, tambá sei hakarak lao hanesan, klot liu, fatin la tó bele monu ba estrada laran (tidak ramah bagi pejalan kaki). As vezes ita hanoin katak, ita foin maka ukun-an tinan sanulu ne halo arbiru deit laiha buat ida mas buat sira kik hanesan ne laos difícil hanesan atu kaer aviaun-sae-fulan nian para preciza tinan atus ida maka ita foin bele. La hatene bainhira maka sei ke-sai fali para halo uluk valeta kuak enquanto Dollar mos semo ba bebeik. Hein katak inundasaun foin dadaun ne loke ona ita nia matan atu fo atensaun ba hamenus risku dezastre tambá laos primeira vez maka Dili sofre husi situasaun ida ne. Trafico iha Dili laran mos kria engarrafamento tambá kareta aumenta barak liu tan mas estrada foun la aumenta. As vezes ita fo sala ba policia mas se estrada alternativa laiha barak sira mos labele halo milagre.

Kuando cidade aumenta bot ba bebeik sem fo atensaun ba buat kik sira ne, so akumula deit problema para loron ruma arrebenta at liu tan iha futuro. Dezastre mosu mai maka hot-hotu foin hakfodak to membro governo sira tenki ba hili hotu roda-at no foer nebe mota lori. Maibe, husi parte ida mos diak, tamba membro governo tun rasik nuné para bele haré ho matan no sente rasik problema né nia dimensaun, só espera deit katak depois de ida ne, bele foti medidas nebe diak para atu bele prevene duque responde bebeik. Tenki mos considera hotu faktu ida katak, buat nebe maka akontese iha Dili, akontese bebeik ona iha distritos sira. Liquiça, por exemplo, mota hira kedas maka haleu no sofre bebeik ona husi inundasaun, iha Viqueque iha mota balu, rai-henek as atu hanesan tia ho ponte preciza suru sai tia rai-henek para halo klean mota no evita bé halai tama ba komunidade nia uma. Suai nia kazu fali, mota halai sanak rua, ida kontinua ba tasi no ida fali halai ba choque iha rai lolon hodi sulin fali mai komunidade sira nia uma. Falta konta tan ho problemas sira nebe maka akontese quase tinan-tinan iha distritos sira hanesan anin-sobu-uma, rai-halai no bai-loron naruk tamba mudança klimatika.

Perante problema sira nebe maka identifica dadaun, durante ne atensaun sei fo liu ba halo resposta emerjencia duque halo esforço integradu ida bem koordenada que envolve sector hotu-hotu para atu bele halo prevensaun no mitigasaun. Hanesan dehan ona, Redusaun Risku Dezastre ne responsabilidade sektor hot-hotu iha sociedade nian ho governo tenki iha papel fundamental.

As vezes ema hanaran dezastres-naturais tambá udan bot ka anin makas mas dala barak mos tambá hotu resultado husi ita ema nia hahalok rasik. Iha parte ida mos tambá falta de sensibilidade hotu husi nível okos, desde individu ida-idak, sae to nível governo rasik. Iha kazu barak maka ema halo uma iha besik liu ba mota, balun fali besik ba rai-halai, valeta kuak sai fali ba lixo fatin que taka be-dalan metin hotu e nuné bé buka fali dalan foun iha cidade laran. Iha nível nacional, ministério barak maka sei hanoin katak Jestaun Risku Dezastre ne responsabilidade DNGD nian mesak e sira iha prioridade seluk apezar de buat ne interligada. Tambá ne preciza tebes kampanya sensibilizasaun makas iha nível okos to leten para ida-idak hatene nia tarefa atu bele hamenus vulnerabilidade ba dezastre nebe ita konsidera hanesan causa natural maibe mos dala barak maka resultado hotu husi negligencia humana.

Solusaun:

DNGD preciza reforça tan nia autoridade institucional para bele kordena servisu ho sector sira seluk eficiente no efikaz liu tan. Tuir ESTUDO nebe maka halao tinan kotuk iha DNGD ho financiamento AusAid nian kona ba “Estrutura no funcionamentu direksaun ne nian”, depois de halo konsulta ho sectores relevantes sira hotu iha Timor tomak, foti konkluzaun katak unika maneira para DNGD bele kordena nia servisu no hot-hotu bele rona nia lia-fuan maka kria autoridade ida ligadu ba gabinete Primeiro-Ministro nian. Modelo ida ne maka nasaun barak nebe sofre bebeik husi dezastre mos adopta hotu e consegue funciona eficazmente.

Preciza mos legislasaun ida ligadu ba redusaun risku dezastre atu bele apoia politika nacional nebe existe hela ona, tambá sem ida ne, aktividade redusaun risku desastre laiha baze legal forte hodi halao implementasaun ida multi-sectoral.

Integra aktividade Jestaun Risku Dezastre ba politika no programa ministério ida-idak nian, akompanya ho percentagem orsamentu ruma decidi kedas ona hodi financia aktividade sira ne.

Tenki halo Planemento Urbanu ida-idak hodi implementa tantu iha Dili komo cidade sira iha distrito nebe adapta ba ida-idak nia realidade que kontempla hotu redusaun ba risku desastre hanesan parte integrante husi planu ne rasik.

Aktualiza regularmente planus de kontengencia, kria mos Standard Operating Procedure (SOPs) ba dezastre, Planu ba Jestaun Risku Dezastre no revê mos politika nacional nebe iha hela ona para haré se preciza halo aktualizasaun ruma hodi adapta besik liu ba realidade.

Preciza halao kampanya sensibilizasaun makas husi nível local to nacional kona ba importância atu reduz risku dezastre nian nudar aktividade normal husi processo desenvolvimento ne rasik no inklui mos treinamento necessário ligadu ba ida né.

Sector sira seluk tenki servisu hamutuk iha koordenasaun DNGD nian atu fo liu atensaun ba aktividade prevensaun no mitigasaun dezastre nian no menus ba resposta emerjencia tambá se consegue evita ona la precisa responde bebeik. Evita nia kusto kik liu duque responde. Durante tinan sanulu nia laran DNGD uza 98 % husi nia orçamento ba ajuda emerjencia deit no só 2 % maka uza ba aktividade prevensaun no mitigasaun tambá razaun sira hateten ona iha leten.

Se maka iha tan ideia seluk bele aumenta tan deit ba lista

Hodi termina, espera que inundasaun ida nebe maka foin dadaun akontese iha Dili laran bele sai hanesan luz ida iha fundo do túnel (semoga laos komboio heheh…) atu bele komesa fo atensaun seria ba aktividade Jestaun Risku Dezastre nian que tinan sanulu-resin ona la dun hetan atensaun nebe merese e nem okupa papel tahan ida iha Planu Estratégiku de Dezenvolvimentu.

Olivio de Deus
Editor Forum Haksesuk
http://forum-haksesuk.blogspot.com/2013/02/cidade-dili-sai-tahu-laran-halo-nusa.html

Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...