.
Subscribe to my channel Youtube.com/user/DaLiaMuzic
TAMA LIU MAI BAINAKA SIRA, BEM VINDO E OBRIGADA PELA VISITA!

quarta-feira, 8 de dezembro de 2021

Milena Pires kandidata-an Ba Prezidente da Republika Timor-Leste 2022-2027

Hau Hamutuk ho Lian Laek Sira
Lia-menon ba povu doben Timor-Leste. Ha’u haksolok hodi hato’o ba imi, ha’u nia intensaun atu kandidata-an ba Prezidente da Repúblika ba períodu 2022-2027

Vontade no anin ba Mudansa no Transformasaun  la’o no huu ba-mai hela iha rai laran daudaun, tanba Krize Politiku no Krize Institusionál ne’ebé mosu husi tinan 2017, no halo ita Timor-oan hotu presiza hanoin hikas Politika kona-ba futuru Estadu Timor-Leste, nudar Estadu de Direitu Demokrátiku, iha ne’ebé ita ida-ida bele hetan direitu no oportunidade hanesan ba moris di’ak.

Durante tinan 20 nia laran, ita moris mak nune’e ona. Ho rekursus ne’ebé Timor-Leste iha, la konta ho tulun husi Komunidade Internasional, atu barak ka uituan, liu-liu husi Fundu Minarai, naton ona atu dezenvolve Timor-Leste tomak husi Rai-ketan to’o Rai-hun, no husi Oekusi to’o Jaco, husi tasi-feto to’o tasi-mane, atu ita hotu bele moris di’ak, liu husi prosesu dezenvolvimentu nasionál ida partisipativu no inkluzivu ho transparensia no akountabilidade.

Maibe ita hare prosesu dezenvolvimentu nasionál neineik iha fatin no seidauk sustentavel. Tama Governu foun, sai Governu tuan, Timor-Leste seidauk maximiza didi’ak nia potensial tomak, maske ita iha tiha ona progresu importante balun. Timor-Leste presiza iha vizaun ida klaru ho lideransa ida mak bele lori Timor-oan no Timor-Leste ba destinu ida komum, iha ne’ebé hotu-hotu bele moris diak.

Ha’u hatan ba desafiu ne’ebé foin-sa’e ho estudantes no maluk seluk hato’o mai ha’u, no deside atu kandidata-an ba knaar nudar PR iha 2022-2027, tanba iha preokupasaun ho moris di’ak povu doben ida ne'e, hamutuk ho ha’u nia espíritu atu servi. Dezafius, difikuldades ne’ebé ita hasoru to’o ohin loron, mosu tanba ita nia lei inan no lei hirak ne’ebé ita iha, la tau ba pratika iha prosesu implementasaun ho didi’ak; no lei barak mos sai hanesan "karta mate" labele halo buat ida, mak ohin loron kontribui ba hamosu krize politiku ne’ebé ita hasoru. La'os deit ne'e, maibe ita mos hasoru krize institusional, tanba iha servisu publiku, instituisoens barak mak sai tiha politizadu ho partidarizadu.

Povo barak liu mak hasoru difikuldade oin-oin -inklui mos feto, labarik, foin-sa'e, ferik-katuas no maluk sira iha areas rurais no iha sentru munisipius, kona-ba edukasaun ne’ebé la iha kualidade; servisus saude ne’ebé seidauk naton atu fo tratamentu baziku, falta bee no saneamentu, violensia ho violasaun oin-oin, falta empregu ba foin-sa’e sira tamba la iha merkadu servisu hodi obriga sira ba buka moris iha rai liur no halo Timor-Leste lakon ita nia rekursu humanu kualifikadu sira, no justisa ne’ebé dala barak diskrimina, no seluk tan. Ha’u laran taridu tebes no dudu ha’u foti desizaun hodi aprezenta-an nudar Kandidata Independente ba Prezidente da Repúblika, maske ha’u hatene katak knaar Presidente la’os ezekutivu. 

Ha’u la dehan katak ha’u di’ak ka di’ak liu. Maibé, nudar inan, nudar feto, nudar diplomata no nudar politiku, ha’u hatene dalan di’ak no lós no mos oinsá  atu lori Timor-Leste hodi alkansa Vizaun ne’ebé ha’u iha, mak ita hotu mehi: ba sosiedade ida ne’ebé inklusivu, ekuitativu, justu no solidáriu liu; iha ne’ebé hotu-hotu bele moris livre husi violensia no disrkiminasaun ne’ebé iha no hasoru sese deit,  no tau seguransa ba ema hotu-hotu liu-liu ba feto no labarik feto sira ; kria servisu ho saláriu dignu, valoriza ita nia portadores defisiensia sira, ho valores ne’ebé Timor-oan hotu tane á’as tebes hori nanis kedas, mak ha’u sei haburas fali; ha’u sei fó hikas lian ba lian laek sira, liu-liu sira ne’ebé vulnerável no marginalizadu liu, atu sira bele hakbít-an hodi partisipa iha prosesu demokratizasaun no dezenvolvimentu ba rai ida ne’e.

Ita presiza hamosu enerjia foun ida ba ita nia Estadu hodi asegura Konstituisaun RDTL. Ba ne’e, tempu to’o ona atu ita, feto ho mane, hamutuk bele asumi responsabilidade ba legadu di’ak ne’ebé ita-nia nasaun nia fundadores husik hela mai ita, mak atu kontinua lori Timor-Leste no Timor-oan ba moris di’ak no haktur Timor-Leste fila-fali ho di’ak iha komunidade internasional nia let, tuir Presidensia ida ne’ebé, tuir ita nia Konstituisaun sei ativu liu atu promove no kredibiliza Timor-Leste nia imajen iha mundu.

Ha’u nudar inan no feto hakarak hametin no fó kontinuasaun  ba legadu di’ak sira ne’e,  no mos bele kontinua obra sira di’ak mak Eis-Presidentes sira husik hela, hodi kontinua hakruk no tane ás povu hotu-hotu nia aspirasaun ne'ebé konsagra ona iha Konstituisaun RDTL. Liu husi ha’u nia kandidatura ba Prezidente da República, ita hamutuk bele komesa haríi daudaun ona ponte ne’ebé bele lori ita hotu ba destinu ida deit, mak kontinua fó onra ba sira hotu  ne’ebé fo sira nia vida ba rai ida ne’e, no tane ás ita nia Konstituisaun RDTL, atu loke dalan ba mudansa hodi hatúr Timor-Leste tebes duni nudar Estadu de Direitu Demokrátiku.

Milena Pires

8 Dezembru 2021

Foto: Martin Gonçalves Araújo

Sem comentários:

Enviar um comentário

Publicação em destaque

"ÉS VIVA"

"És viva" A todas as mulheres Estás triste, Estás só Porque ninguém te fala Porque ninguém te liga Ninguém quer saber d...